Hrvatsku i veći dio Europe zahvatio je snažan toplinski val, a njegov vrhunac tek se očekuje. Prema upozorenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), najteži uvjeti očekuju se krajem tjedna, kada će dijelovi zemlje biti pod najvišim stupnjem upozorenja zbog ekstremnih vrućina.
Za područja Rijeke, Splita i Dubrovnika od petka je na snazi crveno upozorenje, koje označava vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Trenutačno su te regije u narančastom stupnju upozorenja, dok će se tijekom vikenda opasnost dodatno povećati. U unutrašnjosti zemlje za sada nema ozbiljnijih upozorenja, no od petka se i za Zagreb, Karlovac, Osijek i Gospić uvodi žuti stupanj pripravnosti, a Zagreb i Karlovac u subotu prelaze u narančasto upozorenje.
Prema prognozama, temperature bi do kraja lipnja mogle dosezati i 40 stupnjeva Celzijevih. Noći neće donositi značajnije osvježenje – u mnogim krajevima temperature će ostajati iznad 20 °C, dok bi na dijelovima Jadrana, zbog utjecaja fenske bure, noćne vrijednosti mogle biti i oko 30 °C.
Pred nama su dani ekstremne vrućine
Meteorolozi najavljuju pretežno sunčano i vrlo vruće vrijeme tijekom cijelog tjedna. Tek ponegdje u unutrašnjosti Dalmacije moguć je kratkotrajan razvoj oblaka i lokalni pljuskovi.
Najviše dnevne temperature kretat će se između 30 i 35 °C, dok će se prema vikendu dodatno povećavati. Uz vrlo tople noći i slab vjetar, osjećaj sparine bit će izražen u većem dijelu zemlje.
Lipovšćak: Svaki dan bit će topliji
Meteorolog Bojan Lipovšćak upozorava kako će se temperatura nastaviti postupno povećavati iz dana u dan.
„Imat ćemo svaki dan stupanj više. Dolazi nam još topliji zrak, posebno u višim slojevima atmosfere“, istaknuo je.
Dodatni faktor koji pojačava toplinski val je saharski pijesak prisutan iznad dijelova zapadne Europe. Iako se trenutačno ne nalazi iznad Hrvatske, njegov utjecaj na zagrijavanje atmosfere je značajan jer apsorbira sunčevu energiju i dodatno zagrijava okolni zrak.
Meteorolog objašnjava da se u području anticiklone zrak spušta prema tlu, pritom se komprimira i dodatno zagrijava, što dodatno pojačava toplinski val. Sličan proces događa se i na Jadranu, gdje bura tijekom spuštanja preko Dinarida postaje toplija, zbog čega su noći neuobičajeno vruće.
Vrhunac toplinskog vala 27. i 28. lipnja
Prema Lipovšćakovim procjenama, najviše temperature u Hrvatskoj očekuju se oko 27. i 28. lipnja. Nakon toga slijedi promjena vremena koja bi mogla označiti kraj dugotrajnog vala vrućine.
Prvi znakovi zahlađenja očekuju se početkom srpnja, kada bi hladna fronta mogla probiti snažan blok visokog tlaka zraka koji trenutačno dominira Europom.
Dva moguća scenarija početkom srpnja
Meteorolog ističe da postoje dva moguća razvoja situacije.
1. Nagli prodor hladne fronte
Prvi scenarij podrazumijeva snažan prodor hladnog zraka koji bi donio:
- pad temperature od 15 do 20 stupnjeva,
- olujne udare vjetra,
- grmljavinske pljuskove,
- mogućnost tuče,
- lokalno vrlo izražena nevremena.
Takav razvoj događaja mogao bi podsjetiti na snažno nevrijeme koje je u srpnju 2023. godine pogodilo sjevernu i istočnu Hrvatsku.
2. Postupno slabljenje toplinskog vala
Drugi scenarij predviđa sporiji raspad toplinskog vala. U tom slučaju temperatura bi se snižavala postupno, uz prolazak više slabijih fronti i linija nestabilnosti.
To bi značilo češće pljuskove i grmljavinu, ali bez ekstremnih vremenskih pojava kakve može donijeti jedna snažna hladna fronta.
Oluje postaju sve snažnije
Lipovšćak upozorava da su posljednjih godina oluje u Hrvatskoj osjetno intenzivnije nego ranije.
„Globalno zagrijavanje je prisutno i vidljivo u svakodnevnom životu. Atmosfera je toplija, a kada na tako zagrijan zrak naiđe hladan prodor, nastaju znatno snažniji vremenski procesi“, kaže meteorolog.
Dodaje kako se upravo zbog većih temperaturnih kontrasta stvaraju snažni kumulonimbusni oblaci koji donose obilne pljuskove, grmljavinu, tuču i olujne udare vjetra.
Građani trebaju pratiti upozorenja
Stručnjaci naglašavaju kako je tijekom ljetnih nevremena ključno pravodobno reagirati na upozorenja meteoroloških službi. Snažni grmljavinski sustavi mogu se kretati brzinom između 80 i 120 kilometara na sat, što ostavlja vrlo malo vremena za pripremu.
Građanima se savjetuje da tijekom upozorenja zatvore prozore, osiguraju predmete na otvorenom, zaštite vozila te redovito prate službene prognoze i upozorenja.
Dok Hrvatska ulazi u najtopliji dio ovogodišnjeg ljeta, meteorolozi poručuju da će upravo početak srpnja pokazati hoće li uslijediti nagli temperaturni šok ili postupni povratak na ugodnije ljetne vrijednosti.
