S porastom ljetnih temperatura i zagrijavanjem mora, europske zdravstvene institucije upozoravaju na sve veću prisutnost opasnih bakterija iz roda Vibrio u europskim priobalnim područjima. Ono što se nekada smatralo prijetnjom karakterističnom za tropske krajeve danas je postalo stvarnost i na obalama Mediterana, a stručnjaci upozoravaju da bi klimatske promjene mogle dodatno pogodovati njihovu širenju.
Nedavni slučajevi zaraze zabilježeni su na pojedinim plažama u Španjolskoj, gdje su nadležne službe privremeno zatvorile kupališta. Istodobno, upozorenja stižu i iz Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), koji tijekom ljetnih mjeseci bilježi povećan rizik od vibrioze, osobito za vrijeme toplinskih valova.
Što je bakterija Vibrio?
Bakterije iz roda Vibrio prirodno nastanjuju tople i bočate morske vode, gdje se vežu uz plankton i alge te se mogu nakupljati u školjkašima. Iako postoji više od 70 vrsta, samo manji broj predstavlja opasnost za ljude.
Najopasnija među njima je Vibrio vulnificus, bakterija poznata po iznimno agresivnom djelovanju. Njezino latinsko ime doslovno znači „ona koja stvara rane“, a upravo su teške infekcije kože i krvotoka razlog zbog kojeg se smatra jednom od najopasnijih morskih bakterija.
Kako dolazi do zaraze?
Infekcija se najčešće događa na dva načina:
- konzumacijom sirovih ili nedovoljno termički obrađenih morskih plodova, osobito kamenica i školjkaša
- ulaskom bakterije u organizam kroz otvorene rane, posjekotine ili ogrebotine tijekom kupanja u moru
U težim slučajevima simptomi se mogu razviti vrlo brzo. Na mjestu infekcije dolazi do oticanja, promjene boje kože i razaranja tkiva, a bez hitnog liječenja snažnim antibioticima može nastupiti septički šok, pa čak i smrt.
Posebno su ugrožene osobe s bolestima jetre, oslabljenim imunitetom, dijabetičari te starije osobe.
Visoka smrtnost i brzo napredovanje bolesti
Diljem svijeta svake godine bilježe se deseci tisuća slučajeva vibrioze. Većina blažih infekcija povezana je s bakterijom Vibrio parahaemolyticus, koja najčešće uzrokuje probavne tegobe i gastroenteritis.
Međutim, najveći broj smrtnih slučajeva povezan je upravo s vrstom Vibrio vulnificus. Stručnjaci upozoravaju da bakterija može prodrijeti u organizam čak i kroz vrlo malu ranicu te u najtežim slučajevima izazvati smrt unutar 24 sata.
Podaci pokazuju da je smrtnost među osobama koje se zaraze konzumacijom kontaminiranih morskih plodova oko 32 posto, dok kod infekcija nastalih preko rana iznosi približno 13 posto. Ukupna stopa smrtnosti kod teških oblika infekcije kreće se između 15 i 50 posto.
Klimatske promjene pogoduju širenju bakterije
Znanstvenici ističu da zagrijavanje mora stvara sve povoljnije uvjete za razmnožavanje bakterija roda Vibrio. Temperatura mora i salinitet smatraju se ključnim čimbenicima koji određuju njihovu rasprostranjenost.
Kako se temperatura vode povećava, raste i koncentracija bakterija, a samim time i rizik od zaraze. Posljednjih godina bakterije se šire i u područja koja su nekoć bila prehladna za njihov opstanak.
Posebnu zabrinutost izaziva stanje u Baltičkom moru, gdje se zbog kombinacije nižeg saliniteta i viših temperatura bilježi sve više slučajeva infekcija. No stručnjaci upozoravaju da se rizik povećava i na Mediteranu.
Sredozemno more zagrijava se brže od globalnog prosjeka, što stvara povoljne uvjete za širenje bakterija uz obale Španjolske, Italije, Grčke i Hrvatske. Toplinski valovi dodatno produljuju razdoblje tijekom kojeg su bakterije prisutne u većim koncentracijama.
ECDC prati situaciju u stvarnom vremenu
Kako bi pravodobno upozoravao na moguće rizike, ECDC je razvio sustav praćenja nazvan Vibrio Map Viewer. Alat koristi satelitske podatke o temperaturi i slanosti mora te procjenjuje mogućnost razvoja bakterija Vibrio u europskim morskim područjima.
Cilj sustava je omogućiti zdravstvenim institucijama i javnosti pravovremene informacije o povećanom riziku od zaraze.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih mjera opreza:
- ne kupajte se u moru ako imate otvorene rane, posjekotine ili svježe tetovaže i piercinge
- manje ogrebotine zaštitite vodootpornim flasterom
- nakon kontakta s morskom vodom rane dobro isperite čistom vodom
- izbjegavajte konzumaciju sirovih ili nedovoljno termički obrađenih školjkaša, posebno tijekom najtoplijeg dijela godine
Iako su ozbiljne infekcije relativno rijetke, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da su informiranost i odgovorno ponašanje ključni za smanjenje rizika. U vrijeme sve izraženijih klimatskih promjena, bakterije koje su nekada bile ograničene na tropska mora postaju sve prisutnije i u europskim vodama, uključujući i Jadran.
