Bolovanje više neće automatski značiti drastičan pad prihoda, barem ne za većinu zaposlenih. Novi zakonski okvir donosi osjetno veće naknade tijekom privremene nesposobnosti za rad te proširuje prava pojedinih skupina osiguranika, posebno roditelja. Istodobno, uvode se jasniji uvjeti za ostvarivanje punih naknada, pri čemu kontinuitet zaposlenja postaje ključan faktor.
Veće maksimalne i minimalne naknade
Prema novim pravilima, maksimalna mjesečna naknada za bolovanje iznosi 995,45 eura, dok je minimalna naknada povećana na 353,15 eura. Kako navodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), cilj promjena je prilagodba sustava rastu plaća i životnih troškova te osiguravanje veće financijske sigurnosti građanima tijekom bolovanja.
Trošak bolovanja tijekom prvih 42 dana i dalje snosi poslodavac, nakon čega isplatu preuzima HZZO. Za osobe s invaliditetom Zavod preuzima obvezu već od osmog dana bolovanja.
U određenim situacijama, poput komplikacija u trudnoći, njege bolesnog djeteta ili izolacije zbog zarazne bolesti, naknada se isplaćuje na teret HZZO-a od prvog dana.
Roditelji dobivaju veća prava
Jedna od najznačajnijih novosti odnosi se na roditelje. Pravo na naknadu u visini 100 posto plaće, do zakonski propisanog limita, sada će se moći ostvariti za njegu djeteta do navršene sedme godine života.
Dosad je to pravo vrijedilo samo za djecu do treće godine, pa se izmjena smatra važnim korakom prema većoj sigurnosti obitelji u razdoblju kada su dječje bolesti i izostanci s posla najčešći.
Bez potrebnog staža nema pune naknade
Unatoč povećanim iznosima, pravo na punu naknadu neće imati svi osiguranici. Za ostvarivanje tog prava potrebno je imati najmanje devet mjeseci neprekidnog staža osiguranja ili ukupno 12 mjeseci staža s prekidima tijekom posljednje dvije godine prije otvaranja bolovanja.
Radnici koji ne ispunjavaju navedene uvjete mogu računati samo na minimalnu naknadu, neovisno o visini dotadašnje plaće. Ova odredba posebno će pogoditi osobe koje su tek započele radni odnos ili su imale dulje prekide u zaposlenju.
Što se događa kod dugotrajnih bolovanja?
Kod bolovanja koja zbog iste dijagnoze traju dulje od 18 mjeseci, naknada se nakon tog razdoblja smanjuje za 50 posto. Ipak, zakon predviđa iznimke za teške bolesti, uključujući maligna oboljenja, kod kojih se umanjenje neće primjenjivati.
Ni u tim slučajevima isplata ne može pasti ispod zakonom propisanog minimalnog iznosa.
Manje papirologije uz e-Bolovanje
Novi sustav donosi i administrativna pojednostavljenja. Uvođenjem e-Bolovanja liječnici će potrebnu dokumentaciju dostavljati elektroničkim putem, što bi trebalo smanjiti birokraciju i ubrzati razmjenu podataka između poslodavaca i HZZO-a.
Promjene tako donose kombinaciju većih naknada, proširenih prava i modernizacije sustava. Iako predstavljaju važan iskorak u jačanju socijalne sigurnosti zaposlenih, ostvarivanje punih prava i dalje će uvelike ovisiti o kontinuitetu radnog staža.