Mnogi građani pred odlazak u mirovinu postavljaju isto pitanje – kako se zapravo određuje iznos mirovine? Visina mirovine ovisi o nekoliko ključnih elemenata, među kojima su radni staž, ostvarene plaće tijekom radnog vijeka, vrsta mirovine te zakonski propisani faktori koji utječu na konačni izračun.
Formula za izračun mirovine
Mirovina se izračunava množenjem osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine (AVM). U konačan iznos uključuje se i dodatak na mirovinu, koji je od 2012. godine sastavni dio mirovinskog primanja.
Za osiguranike koji su dio staža ostvarili kroz obveznu individualnu kapitaliziranu štednju (drugi mirovinski stup), dodatak se određuje prema posebnim pravilima i može iznositi do 27 posto dijela osnovne mirovine.
Osobni bodovi ovise o stažu i plaći
Jedan od najvažnijih elemenata u izračunu mirovine su osobni bodovi. Oni se utvrđuju na temelju ukupnog mirovinskog staža i visine plaća koje je osiguranik ostvarivao tijekom radnog vijeka.
Vrijednosni bodovi dobivaju se usporedbom osobne plaće s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Hrvatskoj za istu godinu. U obračun ulaze plaće ostvarene od 1970. godine do godine koja prethodi ostvarivanju prava na mirovinu.
Kasniji odlazak u mirovinu donosi veća primanja
Zakonom je predviđeno povećanje mirovine za osobe koje rade i nakon što ispune uvjete za starosnu mirovinu. Polazni faktor povećava se za 0,45 posto za svaki mjesec rada nakon navršene zakonske dobi za odlazak u mirovinu.
S druge strane, prijevremeni odlazak u mirovinu trajno smanjuje iznos mirovine. Za svaki mjesec ranijeg umirovljenja polazni faktor smanjuje se za 0,2 posto.
Važne novosti od 2026. godine
Od 1. siječnja 2026. godine uvode se značajne promjene za umirovljenike. Korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine kojima je mirovina određena uz umanjenje polaznog faktora, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje automatski će ukinuti to umanjenje nakon navršenih 70 godina života.
Istodobno se povećavaju i mirovinski faktori za invalidske mirovine. Faktor za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti raste s 1,0 na 1,1, dok za djelomični gubitak radne sposobnosti raste s 0,8 na 0,9.
Najniža i najviša mirovina
Ako izračunata mirovina prema redovnoj formuli bude niža od zakonom zajamčene najniže mirovine, korisniku se automatski određuje najniža mirovina.
Od 1. siječnja 2026. godine vrijednost najniže mirovine iznosit će 15,73 eura za svaku godinu mirovinskog staža.
S druge strane, najviša mirovina ograničena je posebnim zakonskim pravilima, a za određene kategorije korisnika, poput hrvatskih branitelja i zastupnika, primjenjuju se posebni propisi.
Usklađivanje mirovina dva puta godišnje
Mirovine se usklađuju dva puta godišnje – 1. siječnja i 1. srpnja. Visina usklađivanja ovisi o kretanju potrošačkih cijena i prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj.
Prema aktualnom modelu, veći utjecaj na rast mirovina ima onaj pokazatelj koji je u promatranom razdoblju rastao brže – inflacija ili plaće.
Dodani staž za roditelje i udomitelje
Roditeljima se pri određivanju visine mirovine priznaje dodatni staž od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Isto pravo, pod određenim uvjetima, mogu ostvariti i očevi koji su koristili veći dio roditeljskog dopusta.
Dodani staž mogu ostvariti i tradicionalni te srodnički udomitelji koji su udomiteljsku djelatnost obavljali dulje od deset godina.
Tko ima pravo na dodatak na mirovinu?
Pravo na dodatak imaju korisnici mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju te korisnici osnovnih mirovina iz prvog i drugog stupa. Od 2024. godine dodatak za korisnike osnovne mirovine iznosi 27 posto osnovne mirovine.
Međutim, dodatak ne mogu ostvariti korisnici najnižih i najviših mirovina, kao ni korisnici određenih mirovina ostvarenih prema posebnim propisima.
Visina mirovine rezultat cijelog radnog vijeka
Stručnjaci ističu kako konačan iznos mirovine prije svega ovisi o duljini radnog staža i visini prijavljenih plaća tijekom zaposlenja. Kasniji odlazak u mirovinu može značajno povećati primanja, dok prijevremeno umirovljenje trajno umanjuje iznos koji će umirovljenik primati do kraja života.