Umjetna inteligencija odavno više nije tehnologija rezervirana za futurističke scenarije i velike svjetske korporacije. AI je već danas dio hrvatske svakodnevice – od bolnica i telekomunikacija do filmske produkcije i malog poduzetništva. Pomaže liječnicima u preciznijoj dijagnostici, kreativcima ubrzava produkciju, poduzetnicima pojednostavljuje administraciju, a velikim kompanijama omogućuje analizu desetaka tisuća korisničkih interakcija u stvarnom vremenu.
Pitanje više nije hoće li umjetna inteligencija postati dio naših života, nego koliko brzo ćemo naučiti koristiti njezin potencijal te hoćemo li je doživljavati kao prijetnju ili kao alat koji ljudima ostavlja više prostora za kreativnost, razvoj i strateško razmišljanje.
O tome kako AI već danas mijenja poslovanje i društvo razgovarali smo s domaćim stručnjacima iz medicine, kreativne industrije, poslovnog savjetovanja i telekom sektora.
AI u medicini: tehnologija koja pri prvom pregledu otkriva prirodu tumora
U Specijalnoj bolnici Radiochirurgia umjetna inteligencija postala je važan dio suvremene onkološke skrbi. Ravnatelj bolnice Dragan Schwarz ističe kako tehnologija u medicini nema smisla sama sebi, već mora donijeti konkretnu korist pacijentima – precizniju dijagnostiku, kvalitetnije liječenje i bolje ishode terapije.
Bolnica surađuje s Siemens Healthineersom na implementaciji naprednih dijagnostičkih rješenja i AI sustava za planiranje i praćenje liječenja. Radiochirurgia je 2023. godine proglašena referentnim centrom Siemens Healthineersa te je postala jedini takav centar u Europi koji integrira umjetnu inteligenciju kroz sve segmente onkološke skrbi.
Posebno se ističe korištenje fotonskog CT uređaja Naeotom Alpha, tehnologije koja liječnicima omogućuje otkrivanje promjena veličine svega nekoliko milimetara. Prema riječima Schwarza, riječ je o uređaju koji već pri prvom pregledu može procijeniti je li tumor benigni ili maligni, dok se snimanje ozračenog područja odvija u svega jednoj sekundi, a cijelog tijela za maksimalno četiri sekunde.
“Tehnologija je tu, ali je ključno znati kako njome upravljati”, poručuje Schwarz, naglašavajući važnost interdisciplinarne suradnje liječnika, radiologa, fizičara i IT stručnjaka.
Kreativna industrija: produkcija koja traje danima umjesto tjednima
Da umjetna inteligencija snažno mijenja i kreativni sektor potvrđuje redatelj i multimedijalni umjetnik Filip Filković Philatz, koji AI koristi kroz cijeli produkcijski proces – od razvoja ideja i vizualizacije do animacija, motion grafike i vizualnih efekata.
Kako kaže, najveća promjena dogodila se upravo u fazama koje su ranije zahtijevale najviše vremena i resursa.
“Vizualni jezik projekta nekad smo razvijali tjednima, a danas isti proces traje nekoliko dana”, objašnjava Philatz.
Njegov tim koristi vlastiti AI model treniran isključivo na otkupljenom sadržaju, čime zadržavaju puna autorska prava nad kreiranim materijalima. Takav pristup, tvrdi, trenutno je rijetkost na domaćem tržištu.
Rezultati su, kaže, vrlo konkretni. Produkcijski proces na pojedinim projektima skraćen je za 40 do 60 posto, uz istovremeno veći broj kreativnih iteracija i manji produkcijski tim.
Ipak, Philatz naglašava kako umjetna inteligencija ne preuzima kreativne odluke.
“AI ubrzava realizaciju vizije, ali ne definira tu viziju. Kreativna odluka uvijek ostaje u ljudskim rukama”, ističe.
Dodaje kako AI ne može razumjeti priču, emociju ni ritam narativa te smatra da će ljudski autorski potpis i dalje ostati nezamjenjiv.
AI više nije budućnost nego sadašnjost
Mentorica za razvoj poslovanja i inovacije Sandra Anić smatra da je umjetna inteligencija postala ključan alat za hrvatske poduzetnike, osobito male tvrtke koje sada mogu pristupiti znanjima i analizama kakve su donedavno bile dostupne samo velikim korporacijama.
“Ako se i danas više bavite papirima nego svojim osnovnim poslom, to je stvar izbora, a ne nedostatka tehnologije”, kaže Anić.
Posebne promjene vidi u administraciji, marketingu i digitalnoj prisutnosti poduzetnika, gdje AI alati omogućuju automatizaciju brojnih procesa i značajno ubrzavaju svakodnevni rad.
Kao primjere navodi platforme poput Gammae, Claudea i HelenAI by Enrich Labsa, koje malim poduzetnicima omogućuju funkcionalnosti za koje su nekad bili potrebni veliki timovi i visoki budžeti.
Ipak, upozorava da tehnologija ne smije zamijeniti autentičnost.
“AI može pomoći strukturirati ideje, ali misli moraju ostati naše”, poručuje.
Naglašava i važnost edukacija poput programa AIMO! znati uz AI i T Business Akademije, kroz koje poduzetnici mogu naučiti konkretne načine primjene umjetne inteligencije u poslovanju.
Hrvatski Telekom: AI analizira 50 tisuća poziva tjedno
Dok dio tržišta tek otkriva mogućnosti umjetne inteligencije, Hrvatski Telekom AI razvija i koristi više od 15 godina.
O primjeni umjetne inteligencije u kompaniji govorio je Robert Fitoš, ističući kako su prvi sustavi bili jednostavni modeli za automatizaciju poslovnih odluka, dok današnji AI sustavi samostalno analiziraju podatke, prepoznaju obrasce ponašanja i daju preporuke u stvarnom vremenu.
Jedan od najnaprednijih sustava razvijenih u HT-u analizira čak 50 tisuća korisničkih poziva tjedno. AI model automatski transkribira razgovore, prepoznaje teme, analizira sentiment korisnika i procjenjuje uspješnost komunikacije.
“AI nam omogućuje da brže i preciznije procesuiramo ogromne količine informacija i optimiziramo procese”, kaže Fitoš.
Dodaje kako je razvoj umjetne inteligencije otvorio i nova radna mjesta – od podatkovnih znanstvenika i AI inženjera do AI arhitekata i testera.
U HT-u trenutno razvijaju i AI agente koji će moći samostalno obavljati kompleksne zadatke i povezivati različite sustave bez ljudske intervencije.
Tehnologija koja mijenja način rada i života
Sugovornici se slažu u jednom – umjetna inteligencija neće nestati niti usporiti svoj razvoj. Naprotiv, postat će još prisutnija u svakodnevnom životu i poslovanju.
No, ističu i da ključ ostaje u ljudima: u znanju, kreativnosti, etici i sposobnosti da tehnologiju koristimo kao alat, a ne kao zamjenu za ljudskost.
Dok AI preuzima repetitivne zadatke i ubrzava procese, prostor za ljudsku kreativnost, odnose i inovaciju postaje još važniji.
