CIJENE nafte na svjetskim tržištima snažno su porasle nakon vijesti da Sjedinjene Američke Države pripremaju teren za dugotrajnu blokadu Irana, što je dodatno produbilo zabrinutost oko opskrbe energentima.
Prema pisanju BBC-ja, cijena sirove nafte tipa Brent u srijedu je dosegnula oko 115 dolara po barelu, što predstavlja značajan rast u odnosu na utorak, kada je trgovanje zaključeno na nešto više od 110 dolara.
Skok cijena uslijedio je nakon izvješća Wall Street Journala, koji navodi da je američki predsjednik Donald Trump naložio suradnicima izradu planova za proširenje postojeće blokade iranskih luka. Cilj Washingtona, prema tim navodima, jest pojačati gospodarski pritisak na Teheran i prisiliti ga na ustupke u pregovorima.
Trump pojačao retoriku objavom na društvenim mrežama
Napetosti je dodatno pridonijela Trumpova objava na platformi Truth Social, u kojoj je pozvao Iran da se „što prije opameti” i potpiše sporazum nakon višednevnog zastoja u pregovorima.
Uz poruku je podijelio i fotografiju na kojoj pozira s jurišnom puškom, što se u diplomatskim krugovima tumači kao simbolična potvrda strategije maksimalnog pritiska.
Američki potezi na terenu, uz oštru retoriku, upućuju na to da Washington ne namjerava odustati od snažnih mjera kako bi prisilio Teheran na suradnju.
Hormuški tjesnac u središtu globalne krize
Odgovor Irana stigao je brzo. Teheran je poručio da će nastaviti ometati promet kroz Hormuški tjesnac sve dok traje američka blokada.
Riječ je o jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca, kroz koji prolazi približno petina ukupne globalne opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom.
Cijene nafte rastu već tjednima upravo zbog poremećaja u tom ključnom prolazu. Iran je značajno ograničio plovidbu nakon američkih i izraelskih udara pokrenutih krajem veljače, a ranije ovog mjeseca upozorio je da bi svaki brod koji se približi tjesnacu mogao biti meta napada.
Sjedinjene Države odgovorile su raspoređivanjem snaga koje presreću ili vraćaju brodove na putu prema iranskim lukama. Unatoč tome, analiza BBC-ja pokazuje da su najmanje četiri broda ipak uspjela probiti američku liniju blokade.
Blokada kao manje rizična opcija
Wall Street Journal, pozivajući se na američke dužnosnike, navodi da se Trump odlučio za strategiju dugotrajne blokade jer ostale opcije nose veći politički i sigurnosni rizik.
Nastavak intenzivnog bombardiranja Irana, kao i potpuno povlačenje iz sukoba, procjenjuju se kao nepovoljniji scenariji za američke interese. Zbog toga je „stezanje obruča” oko iranskog izvoza nafte trenutno glavni instrument pritiska.
S druge strane, iranski dužnosnici tvrde da zemlja može izdržati sankcije i blokadu zahvaljujući alternativnim trgovačkim rutama.
Ipak, prognoze Svjetske banke upozoravaju na ozbiljne posljedice. Prema njihovim procjenama, cijene energenata u 2026. godini mogle bi porasti za čak 24 posto, što bi bila najviša razina od početka ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine.
Pad europskih burzi i rast nesigurnosti
Dok cijene nafte nastavljaju rasti, europske burze bilježe pad.
Londonski FTSE 100 oslabio je za 0,76 posto, dok je paneuropski indeks Stoxx pao za 0,4 posto. Negativni trendovi zabilježeni su i na tržištima u Francuskoj i Njemačkoj.
Ulagači s oprezom prate razvoj situacije na Bliskom istoku, ali i očekuju nove odluke američkih Federalnih rezervi o kamatnim stopama.
„Tržište se sve više okreće stavu da brzog i trajnog mira neće biti, niti će Hormuški tjesnac biti otvoren u skorije vrijeme”, izjavio je Arne Lohmann Rasmussen, glavni analitičar u Global Risk Managementu.
Sve oči sada su uprte u Washington i Teheran, dok svjetska tržišta strahuju od novog naftnog šoka.
