BUZ: Nema opravdanja za višemjesečno kašnjenje usklađivanja mirovina
Umirovljenici na usklađivanje mirovina i dalje čekaju dva do tri mjeseca nakon što ono formalno stupa na snagu, a iz Bloka umirovljenika zajedno (BUZ) smatraju da za takvu praksu više nema opravdanja. Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika poručuje kako država raspolaže dovoljno pouzdanim ekonomskim pokazateljima da bi usklađivanje mogla isplatiti na vrijeme, bez višemjesečnog odgađanja.
Mirovine se usklađuju dvaput godišnje, od 1. siječnja i 1. srpnja, prema kretanju indeksa potrošačkih cijena i prosječne plaće u prethodnom polugodištu, prema formuli 85:15. Međutim, prvo ovogodišnje usklađivanje umirovljenici dobivaju tek u travnju, dok se drugo u pravilu isplaćuje u rujnu, zajedno sa zaostacima.
Prema dosad dostupnim podacima, aktualno usklađivanje moglo bi iznositi između 5,3 i 5,47 posto, no konačna odluka ovisi o službenim podacima Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći.
Država može koristiti projekcije
Špika ističe kako se danas ekonomski pokazatelji mogu vrlo precizno procijeniti, zbog čega smatra da nema razloga čekati konačne statističke podatke prije isplate.
„U vremenu kada su ekonomski pokazatelji dostupni gotovo u stvarnom vremenu i kada se s velikom preciznošću mogu izraditi projekcije nedostajućih podataka, postavlja se pitanje zašto Vlada ne koristi procjene kako bi usklađivanje isplatila već uz lipanjsku, odnosno prosinačku mirovinu“, poručuje predsjednik BUZ-a.
Dodaje kako bi država nakon objave službenih podataka mogla napraviti eventualni obračun razlike, ako bi se pokazalo da projekcija odstupa od konačnog iznosa.
Prema njegovim riječima, takav model već postoji u pojedinim državama, uključujući Bosnu i Hercegovinu, te bi omogućio da umirovljenici novac koji im zakonski pripada dobiju onda kada im je najpotrebniji, umjesto nekoliko mjeseci kasnije, kada ga inflacija dodatno obezvrijedi.
Kašnjenje bez kamata
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ranije su pojasnili da se s isplatom čeka objava službenih podataka Državnog zavoda za statistiku, nakon čega Upravno vijeće HZMO-a donosi odluku o novoj aktualnoj vrijednosti mirovine, a ona potom mora biti objavljena i u Narodnim novinama.
No, Špika smatra da takvo objašnjenje ne opravdava višemjesečno čekanje.
„Posebno je neprihvatljivo što država pri zakašnjeloj isplati uredno isplati zaostatke, ali ne i zatezne kamate. Građani snose posljedice kada zakasne s plaćanjem svojih obveza prema državi, dok država za vlastita kašnjenja ne odgovara nikome. Takav dvostruki kriterij teško je opravdati načelima pravne države i jednakosti pred zakonom“, ističe.
Podsjeća i da usklađivanje mirovina nije socijalna mjera niti jednokratna pomoć, već zakonski mehanizam kojim se tek djelomično ublažava pad vrijednosti mirovina. I uz novu formulu usklađivanja 85:15, upozorava, mirovine i dalje zaostaju za rastom plaća, zbog čega kupovna moć umirovljenika nastavlja padati.
