Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je danas paket zakonodavnih izmjena kojima se uvodi institut doživotnog zatvora, redefinira sustav nadzora nakon odsluženja kazne te uspostavlja novi model smještaja osoba procijenjenih kao trajna opasnost za društvo.
Na konferenciji za medije održanoj u Ministarstvu pravosuđa u Zagrebu sudjelovala je i ministrica zdravstva Irena Hrstić. Habijan je naglasio kako su predložene izmjene izravna posljedica tragedije u Drnišu, gdje je u svibnju ubijen 19-godišnji Luka Milovac.
– Morali smo učiniti sve da se ovakav slučaj više ne ponovi. Odgovornost je na nama i ovime naš posao ne završava – poručio je ministar.
Tri ključna smjera reforme
Predstavljajući zakonske prijedloge, Habijan je istaknuo tri glavna smjera reforme. Prvi je uvođenje doživotnog zatvora kao alternativne sankcije za najteža kaznena djela za koja je danas predviđena kazna dugotrajnog zatvora. Drugi se odnosi na redefiniranje sigurnosne mjere zaštitnog nadzora nakon punog izvršenja zatvorske kazne, dok je treći donošenje posebnog zakona kojim će se urediti postupanje prema osobama koje i nakon odsluženja kazne predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu.
Prema riječima ministra, upravo je novi zakon o postpenalnom nadzoru najzahtjevniji dio reforme. Hrvatska je pritom analizirala rješenja više europskih država, a kao uzor odabran je njemački model, koji je prošao provjeru Europskog suda za ljudska prava.
Posebne ustanove za osobe opasne za društvo
Novi zakon predviđa mogućnost smještaja osoba s izraženim nasilnim obrascima ponašanja u posebne ustanove nakon odsluženja zatvorske kazne. Odluka o smještaju temeljit će se na procjeni multidisciplinarnog stručnog tima i sudskoj odluci.
Takve osobe neće imati status zatvorenika niti pacijenata, a u ustanovama će ostajati dok stručne procjene budu pokazivale da predstavljaju opasnost za društvo. Njihov će se status redovito preispitivati kroz periodične evaluacije.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić pojasnila je da će nove ustanove biti specifične institucije koje neće pripadati ni zdravstvenom ni kaznenopravnom sustavu.
Habijan je pritom upozorio i na problem nedostatka zatvorskih kapaciteta, istaknuvši da je riječ o izazovu koji se već počeo rješavati otvaranjem novih smještajnih kapaciteta.
„Moramo poslati jasnu poruku“
Govoreći o uvođenju doživotnog zatvora, ministar je naglasio da država mora poslati jasnu poruku počiniteljima najtežih kaznenih djela.
– Moramo poslati poruku da će za takve zločine uslijediti doživotna kazna zatvora. Hrvatska je među rijetkim europskim državama koje dosad nisu imale takav institut – rekao je Habijan.
Dodao je kako će se mogućnost smještaja u posebne ustanove odnositi i na osobe koje se već nalaze na izdržavanju zatvorske kazne, ako stručne procjene pokažu da nakon izlaska predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti građana.
– Za zaštitu društva od opasnih osoba nijedna cijena nije previsoka – poručio je ministar.
Tragedija u Drnišu potaknula promjene
Rasprava o pooštravanju kaznene politike intenzivirala se nakon ubojstva Luke Milovca, koji je 16. svibnja ubijen na terasi obiteljske kuće u Drnišu.
Prema policijskim informacijama, za zločin je osumnjičen 50-godišnji Kristijan Aleksić, koji je i ranije bio osuđivan za ubojstvo. Nakon uhićenja određen mu je istražni zatvor, a tijekom ispitivanja priznao je počinjenje kaznenog djela, bez iskazivanja kajanja.
Slučaj je izazvao snažne reakcije javnosti i otvorio pitanje učinkovitosti sustava nadzora nad počiniteljima teških kaznenih djela nakon odsluženja kazne.
Habijan je već ranije najavio mogućnost izmjena zakona, ističući da kaznenopravne sankcije moraju imati i preventivnu funkciju te da sustav mora bolje prepoznavati osobe koje predstavljaju potencijalnu opasnost za društvo.
