Nakon što se našoj redakciji javila umirovljenica kojoj nije bilo jasno zašto nije ostvarila pravo na jednokratnu isplatu dijela sredstava iz drugog mirovinskog stupa, provjerili smo s REGOS-om i HZMO-om tko zapravo može računati na ovu pogodnost.
Mnogi građani s nestrpljenjem dočekuju odlazak u mirovinu, vjerujući da ih nakon desetljeća rada očekuje više vremena za obitelj, putovanja i hobije. Iako su mirovine u Hrvatskoj često skromne, brojni umirovljenici imaju planove koje žele ostvariti. Za to je, naravno, potreban novac.
Upravo zato jedna je čitateljica ostala neugodno iznenađena kada je nakon umirovljenja saznala da nema pravo na djelomičnu jednokratnu isplatu sredstava iz drugog mirovinskog stupa, iako je na svom računu imala više od 21.000 eura ušteđevine.
“Nakon što sam predala zahtjev za mirovinu, dobila sam od REGOS-a informativni izračun u kojem stoji da ne ostvarujem uvjet za jednokratnu isplatu do 20 posto sredstava jer za to nema osnove. Zvala sam i HZMO i mirovinsko osiguravajuće društvo, ali dobila sam isti odgovor”, ispričala je čitateljica.
Dodaje kako joj nije jasno zbog čega nema pravo na isplatu dijela štednje.
“Ako zbog malog iznosa nemam pravo na jednokratnu isplatu, koji je onda limit? I koja je svrha izbora između prvog i drugog stupa za osobe s manjim primanjima?”, pita se.
Kako funkcionira hrvatski mirovinski sustav?
Da bi se razumjelo zašto nije ostvarila pravo na isplatu, potrebno je pojasniti način funkcioniranja hrvatskog mirovinskog sustava, koji se temelji na tri stupa.
Prvi stup temelji se na generacijskoj solidarnosti. Zaposleni u njega izdvajaju 15 posto bruto plaće, a taj se novac koristi za isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima.
Drugi stup također je obvezan, ali se sredstva uplaćuju na osobni račun osiguranika u obveznom mirovinskom fondu. U njega se izdvaja pet posto bruto plaće, a prikupljena sredstva ulažu se na tržištu i predstavljaju osobnu štednju za mirovinu.
Treći stup je dobrovoljna mirovinska štednja koju građani mogu koristiti kao dodatak budućim primanjima u mirovini. Država na uplate odobrava poticaje od 15 posto, do maksimalno 99,54 eura godišnje.
Osobe koje su se prvi put zaposlile nakon 2002. godine obvezno su uključene u oba stupa, dok oni koji su radni odnos zasnovali ranije imaju mogućnost izbora.
Tko ima pravo na jednokratnu isplatu?
Prilikom odlaska u mirovinu osiguranici mogu odabrati žele li mirovinu primati samo iz prvog stupa ili kombinirano iz prvog i drugog stupa. Odluka se donosi podnošenjem izjave REGOS-u.
Međutim, pravo na djelomičnu jednokratnu isplatu do 20 posto sredstava iz drugog stupa ne ovisi o visini ušteđenog iznosa, nego o iznosu mirovine iz prvog stupa.
Prema važećim pravilima, pravo na jednokratnu isplatu ostvaruju samo oni osiguranici čija je osnovna starosna ili prijevremena starosna mirovina iz prvog stupa veća od najniže mirovine propisane Zakonom o mirovinskom osiguranju.
Iz REGOS-a pojašnjavaju kako osiguranicima prije umirovljenja dostavljaju informativne izračune mirovine koji služe isključivo kao pomoć pri donošenju odluke.
“Kako bi osiguranici mogli donijeti odluku o izboru mirovine, REGOS prikuplja informativne izračune od HZMO-a i mirovinskih osiguravajućih društava te ih dostavlja na kućnu adresu. Informativni izračun može se razlikovati od konačnog izračuna, zbog čega se osiguranicima preporučuje da se dodatno informiraju o svim mogućnostima isplate mirovine”, poručili su iz REGOS-a.
Što pokazuje informativni izračun?
U informativnom izračunu prikazan je iznos osnovne mirovine iz prvog stupa te podatak ostvaruje li osiguranik pravo na jednokratnu isplatu.
Ako su uvjeti ispunjeni, prikazuje se i procijenjeni bruto iznos jednokratne isplate, koja može iznositi najviše 20 posto ukupno kapitaliziranih sredstava iz drugog stupa.
Podatak o najnižoj mirovini ne prikazuje se u samom izračunu, pa iz HZMO-a savjetuju građanima da im se izravno obrate za dodatna pojašnjenja.
Kolika je najniža mirovina?
Od 1. siječnja 2026. godine vrijednost najniže mirovine po godini staža iznosi 15,73 eura.
To znači da bi okvirni iznosi najniže mirovine bili:
- 15 godina staža: 235,95 eura
- 20 godina staža: 314,60 eura
- 30 godina staža: 471,90 eura
- 40 godina staža: 629,20 eura
Ipak, iz HZMO-a upozoravaju da se konačni iznos ne određuje samo množenjem godina staža i navedene vrijednosti. U izračun ulaze i polazni te mirovinski faktor, koji mogu povećati ili smanjiti konačni iznos.
Zbog toga nije presudno koliko je novca osiguranik skupio u drugom stupu, već kolika mu je osnovna mirovina iz prvog stupa u odnosu na zakonom propisanu najnižu mirovinu.
“Za ostvarivanje prava na djelomičnu jednokratnu isplatu do 20 posto sredstava iz drugog stupa važno je da osnovna starosna ili prijevremena starosna mirovina iz prvog stupa bude veća od najniže mirovine ostvarene u sustavu generacijske solidarnosti”, zaključuju iz HZMO-a.
