S dolaskom toplijih dana počinje i sezona krpelja, sitnih parazita čiji ugriz često prolazi neprimjetno, ali posljedice mogu biti ozbiljne. Stručnjaci upozoravaju da su krpelji među najvažnijim prijenosnicima zaraznih bolesti jer mogu prenositi brojne viruse, bakterije i parazite.
Iako se ugriz krpelja u javnosti najčešće povezuje s lajmskom bolešću, riječ je tek o jednoj od niza infekcija koje mogu prenijeti. Procjenjuje se da krpelji mogu prenijeti više od dvadeset različitih bolesti, među kojima su krpeljni meningoencefalitis, anaplazmoza, erlihioza, rikecioze, babezioza i tularemija.
Problem je što simptomi često nisu specifični. Povišena temperatura, umor, glavobolja te bolovi u mišićima i zglobovima lako se mogu zamijeniti s drugim zdravstvenim stanjima, zbog čega dio infekcija ostaje neprepoznat ili se dijagnosticira tek u kasnijoj fazi.
Crvenilo koje se širi jedan je od prvih znakova
Kod lajmske bolesti najčešći rani simptom je karakteristično crvenilo na mjestu ugriza koje se postupno širi i često poprima oblik mete. Može se pojaviti nekoliko dana ili čak nekoliko tjedana nakon ugriza. Ako se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može zahvatiti zglobove, živčani sustav i srce.
Lajmsku bolest uzrokuje bakterija koja se na ljude prenosi ugrizom zaraženog krpelja. Bolest je prvi put prepoznata 1970-ih godina u SAD-u, kada je zabilježen neuobičajeno velik broj djece sa simptomima sličnima artritisu. Istraživanja su tada pokazala povezanost s ugrizima krpelja i karakterističnim osipom koji se javlja prije razvoja bolesti.
Najčešća pogreška: Gnječenje krpelja
Stručnjaci posebno upozoravaju na jednu čestu pogrešku – gnječenje krpelja tijekom uklanjanja. Takav postupak može povećati rizik prijenosa uzročnika bolesti jer se sadržaj iz tijela krpelja pritiskom može istisnuti u ranu.
Krpelja zato treba ukloniti pažljivo, bez stiskanja, hvatajući ga pincetom što bliže koži i laganim povlačenjem prema gore. Ne preporučuje se korištenje ulja, alkohola ili drugih sredstava prije vađenja jer i to može potaknuti izlučivanje sadržaja iz krpelja.
Važno je naglasiti da nisu svi krpelji zaraženi i da svaki ugriz ne znači automatski razvoj bolesti. Rizik prijenosa infekcije značajno raste s vremenom koje krpelj provede pričvršćen za kožu. Smatra se da je rizik minimalan ako se ukloni unutar prvih 24 sata.
Krpelji su sve prisutniji, čak i u gradovima
Krpelji obitavaju u vlažnim i sjenovitim područjima poput šuma, livada i riječnih obala, ali ih se sve češće može pronaći i u urbanim sredinama – parkovima, vrtovima i zelenim površinama.
Ne “napadaju” aktivno poput komaraca, već čekaju na travi ili granama da domaćin prođe pokraj njih, nakon čega se prihvaćaju za kožu.
U Hrvatskoj je povećani rizik od ugriza zabilježen u sjeverozapadnim dijelovima zemlje, uključujući Zagreb, Zagorje i Međimurje, ali i u Gorskom kotaru, Lici te dijelovima Slavonije. Ta područja smatraju se prirodnim žarištima bolesti koje prenose krpelji, osobito krpeljnog meningoencefalitisa.
Aktivni su od proljeća do jeseni
Sezona krpelja traje od proljeća do jeseni, s vrhuncem aktivnosti tijekom proljetnih mjeseci. Aktiviraju se već pri temperaturama iznad pet do sedam stupnjeva Celzija, a njihova prisutnost ovisi o temperaturi i vlažnosti zraka.
Iako su tijekom izrazito toplih i suhih razdoblja nešto manje aktivni, klimatske promjene posljednjih godina produljuju sezonu njihove aktivnosti pa ih se može susresti i tijekom blagih zimskih dana.
Protiv jedne opasne bolesti postoji cjepivo
Uz lajmsku bolest, u Hrvatskoj je posebno važan krpeljni meningoencefalitis – virusna bolest koja zahvaća središnji živčani sustav i može ostaviti ozbiljne posljedice.
Za razliku od lajmske bolesti, protiv krpeljnog meningoencefalitisa postoji učinkovito cjepivo. Preporučuje se osobama koje često borave u prirodi, poput planinara, šumara i lovaca, ali i svima koji žive ili borave u područjima povećanog rizika.
Cijepljenje se provodi u nekoliko doza, a zaštita se održava docjepljivanjem svakih nekoliko godina. Cjepivo je dostupno u zavodima za javno zdravstvo i drugim zdravstvenim ustanovama, no uglavnom nije dio obveznog programa cijepljenja te se plaća.
Prevencija je i dalje najbolja zaštita
Stručnjaci ističu kako su preventivne mjere i dalje najbolja zaštita od ugriza krpelja. Preporučuje se nošenje duge i svijetle odjeće tijekom boravka u prirodi, korištenje repelenata te detaljan pregled tijela nakon povratka, osobito pregiba kože, vlasišta i područja iza ušiju.
Budući da je ugriz bezbolan, krpelj može ostati na koži satima ili čak danima bez da ga osoba primijeti.
Nakon uklanjanja mjesto ugriza treba dezinficirati i sljedećih dana pratiti moguće simptome poput crvenila koje se širi, povišene temperature ili opće slabosti. Pravodobno prepoznavanje simptoma ključno je jer se lajmska bolest u ranoj fazi uspješno liječi antibioticima.
Iako krpelje nije moguće potpuno izbjeći, odgovorno ponašanje i osnovne mjere zaštite mogu značajno smanjiti rizik od zaraze i spriječiti ozbiljne zdravstvene posljedice.