Riba na hrvatskom tržištu među najsigurnijima u EU: Kontrole pokazuju tek 0,02 posto nesukladnih uzoraka
Na hrvatskim stolovima riba i morski plodovi zauzimaju važno mjesto – cijenjeni su zbog nutritivne vrijednosti i blagotvornog učinka na zdravlje. No iza svakog fileta stoji sustavan nadzor koji prati moguće rizike za potrošače. Dok većina razmišlja o svježini i omega-3 masnim kiselinama, stručnjaci analiziraju ono oku nevidljivo – kontaminante.
Prema višegodišnjem nacionalnom planu službenih kontrola Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, fokus nadzora usmjeren je na nekoliko ključnih skupina potencijalno štetnih tvari. U prvom su planu teški metali – živa, kadmij i olovo – koji u more dospijevaju prirodnim putem, ali i kao posljedica industrijskih aktivnosti. S vremenom se nakupljaju u organizmima riba, osobito velikih i dugovječnih vrsta, kod kojih dolazi do tzv. bioakumulacije.
Drugu važnu skupinu čine organski zagađivači poput dioksina i polikloriranih bifenila (PCB-a), izrazito postojanih spojeva koji se prenose hranidbenim lancem sve do našeg tanjura. Tu su i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) – nusproizvodi nepotpunog izgaranja koji u more ulaze putem zraka, prometa i industrije.
Podaci ohrabruju: samo 0,02 % nesukladnih uzoraka
Rezultati analiza koje je proveo Centar za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pokazuju izuzetno nisku razinu rizika za potrošače. Od brojnih uzoraka ribe i morskih plodova, tek 0,02 posto bilo je nesukladno s važećim propisima. Zabilježena su dva slučaja povišene razine žive – kod kokota i oslića.
Za usporedbu, 2023. godine evidentiran je jedan slučaj (škarpina), a 2022. dva (arbun i raža). Podaci potvrđuju stabilan trend i učinkovit sustav kontrole.
Najčešće analizirane vrste bile su brancin, oslić, dagnje, cipal, šaran i orada, a živa se i dalje pokazuje kao najčešće detektirani kontaminant zbog svoje sposobnosti nakupljanja u predatorskim vrstama.
Riba ostaje sigurna i preporučena u prehrani
Stručnjaci ističu kako sama prisutnost žive ne znači automatski opasnost – ključna je razina. U većini slučajeva koncentracije su daleko unutar sigurnih granica propisanih međunarodnim smjernicama.
Prema preporukama European Food Safety Authority (EFSA) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), riba je važan dio uravnotežene prehrane. Djeci se preporučuje redovita konzumacija ribe zbog razvoja mozga, uz izbor vrsta s nižim sadržajem žive. Trudnicama i dojiljama savjetuje se 1–2 porcije tjedno, uz izbjegavanje velikih predatorskih vrsta poput tune. Odrasli bi ribu trebali jesti 1–2 puta tjedno, osobito masne vrste bogate omega-3 masnim kiselinama.
Sustav kontrole učinkovit, rizici minimalni
Podaci HAPIH-a potvrđuju: riba na hrvatskom tržištu sigurna je za konzumaciju. Kontrolni sustav uspješno otkriva i sprječava moguća odstupanja, a rizici za potrošače ostaju vrlo niski — pod uvjetom da se poštuju preporuke o raznolikoj i uravnoteženoj prehrani.