Hrvatski sabor u srijedu će glasovati o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu kojima bi se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s direktivama Europske unije te omogućile značajne promjene u radu odvjetnika i odvjetničkih društava.
Predloženim izmjenama odvjetničkim društvima iz država članica Europske unije omogućilo bi se osnivanje drugih odvjetničkih društava u Hrvatskoj, dok bi odvjetnicima u Hrvatskoj bilo dopušteno članstvo u više od jednog odvjetničkog društva.
Do izmjena dolazi nakon što je Europska komisija u listopadu prošle godine utvrdila neusklađenost hrvatskog Zakona o odvjetništvu s direktivama Europskog parlamenta. Važeći zakon, naime, ne predviđa mogućnost da europska odvjetnička društva osnivaju društva kćeri u Hrvatskoj.
Također, postojeće zakonske odredbe zabranjuju odvjetnicima članstvo u više odvjetničkih društava ili istodobno obavljanje samostalne odvjetničke djelatnosti uz članstvo u odvjetničkom društvu. Zbog toga se iz zakona briše odredba prema kojoj odvjetnik može „obavljati odvjetničku službu samo u jednom od organizacijskih oblika obavljanja odvjetništva“.
Izmjenama se dodatno precizira i mogućnost da odvjetničko društvo osnuje drugo odvjetničko društvo, što je dosad u praksi bilo ograničeno isključivo na društva upisana u upisnik Hrvatske odvjetničke komore.
Novosti se odnose i na odvjetničke vježbenike. Predviđa se da dio odvjetničke vježbe, nakon položenog pravosudnog ispita, mogu obavljati kod odvjetnika sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije, pod uvjetom da je odvjetnik upisan u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore te da se poslovi tijekom vježbe odnose na pravo Republike Hrvatske.
Na dnevnom redu Sabora nakon rasprave o Zakonu o odvjetništvu nalazi se i Godišnje izvješće o provedbi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2025. godinu.
U izvješću se navodi kako je tijekom prošle godine nastavljena suradnja s predstavnicima Hrvata u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na zaštitu njihovih prava, interesa i jednakopravnosti. Istaknuta je i potpora brojnim obrazovnim, znanstvenim i kulturnim projektima hrvatskih organizacija i udruga u BiH.
Vlada je, prema izvješću, dodatno ojačala suradnju i sa zajednicama hrvatske nacionalne manjine u susjednim državama, dok su odnosi s hrvatskim iseljeništvom intenzivirani češćim susretima i okupljanjima u državama poput Austrije, Italije, Njemačke, Norveške, Kanade, SAD-a i Brazila.
