Na stručnom skupu „Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2024. i 2025.“, održanom u Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomskog instituta, Zagreb, predstavljeni su najnoviji podaci o kretanjima na tržištu nekretnina.
Predstavljene publikacije donose detaljnu analizu cijena i prometa stanova, kuća, poslovnih prostora i zemljišta, kao i procjenu vrijednosti nekretnina te dostupnost stanovanja u Hrvatskoj.
Pad prometa, ali cijene i dalje rastu
Tržište nekretnina u 2025. godini bilježi značajan pad aktivnosti. Ostvareno je 88.395 kupoprodaja, što je čak 21,7 posto manje nego godinu ranije. Istodobno, ukupna vrijednost prodanih nekretnina pala je za 16,8 posto i iznosila je 7,67 milijardi eura.
Unatoč manjem broju transakcija, cijene nastavljaju rasti. Medijalna cijena kvadrata stana u 2025. godini dosegnula je 2.587 eura, što je rast od 11,3 posto u odnosu na 2024.
Najskuplji kvadrat i dalje je na Jadranu. Split prednjači s 4.068 eura po kvadratu, a slijede Dubrovnik, Opatija i niz turističkih destinacija gdje cijene prelaze 3.500 eura.
S druge strane, najniže cijene bilježe se u unutrašnjosti – primjerice u Vrbovskom i Ogulinu, gdje kvadrat stoji ispod 800 eura.
Veliki gradovi i dalje dominiraju
Najviše kupoprodaja ostvareno je u Zagrebu (13.126), a slijede Zadar, Rijeka, Osijek i Split. Upravo tih pet gradova čini petinu ukupnog tržišta.
Zbog rasta cijena u velikim gradovima, potražnja se sve više prelijeva u okolna područja poput Dugog Sela, Solina, Podstrane i Viškova, gdje su nekretnine pristupačnije.
Stanovanje sve manje priuštivo
Jedan od ključnih zaključaka skupa odnosi se na priuštivost stanovanja. Prema europskim standardima, troškovi stanovanja ne bi smjeli prelaziti 30 posto prihoda kućanstva.
U velikom dijelu Hrvatske, osobito na obali i u turističkim središtima, taj je prag znatno premašen.
U čak 28 lokalnih jedinica – među kojima su Rovinj, Hvar, Split i Dubrovnik – za kvadrat stana potrebno je izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka. U nekim priobalnim sredinama troškovi stanovanja dosežu i 60 do 80 posto prihoda kućanstva.
Gdje je kupnja najneisplativija, a gdje najpovoljnija
Najmanja priuštivost zabilježena je u turistički atraktivnim područjima poput Kukljice, Baške, Bola, Novalje i Rovinja, gdje cijene snažno nadmašuju lokalne prihode.
Suprotno tome, najpriuštivije nekretnine nalaze se u kontinentalnim dijelovima zemlje – primjerice u Iloku, Kninu, Pakracu, Vukovaru i Požegi. U tim sredinama građani za prosječni godišnji dohodak mogu kupiti višestruko više stambenog prostora nego na obali.
Najamnine rastu, Zagreb najskuplji
Rast cijena vidljiv je i na tržištu najma. Najviša medijalna cijena najma zabilježena je u Zagrebu (12,8 €/m²), dok slijede Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija.
Najniže cijene najma imaju Gospić (5,1 €/m2) i Čakovec.
Država najavljuje stabilizaciju tržišta
Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić istaknuo je kako je cilj objave ovih podataka povećanje transparentnosti tržišta te kvalitetnije planiranje stambene politike.
Podsjetio je i na Nacionalni plan stambene politike do 2030., vrijedan više od dvije milijarde eura, kojim se planira povećati ponuda stanova, ograničiti kratkoročni najam i potaknuti dugoročno iznajmljivanje.
Dosad je već donesen niz zakona, uvedene su porezne olakšice za kupnju prve nekretnine te pokrenut program priuštivog najma.
„Očekujemo da će ove mjere dovesti do stabilizacije cijena na tržištu“, poručio je ministar.
Zaključno, iako tržište nekretnina usporava, cijene i dalje rastu, a razlike između obale i unutrašnjosti postaju sve izraženije. Za mnoge građane, osobito u turističkim područjima, kupnja stana postaje sve teže dostižan cilj.
