Hrvatska je prema najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) i Europske komisije zauzela 12. mjesto u Europi po kvaliteti voda za kupanje. Po kvaliteti morskih kupališta nalazi se na 14. mjestu, dok je prema rezultatima za kopnene vode gotovo na samom dnu ljestvice, na 22. mjestu.
Riječ je o značajnom padu za zemlju koja je godinama bila među europskim liderima. Hrvatska je dugo držala treće mjesto, a u prethodnom izvješću bila je peta.
Kako nastaje europsko izvješće?
EEA i Europska komisija svake godine objavljuju pregled kvalitete voda za kupanje u Europi. Najnovije izvješće, objavljeno 16. lipnja 2026., odnosi se na sezonu kupanja 2025. godine i temelji se na podacima s ukupno 22.289 kupališta koje su dostavile države članice Europske unije, kao i Albanija i Švicarska.
Kvaliteta vode procjenjuje se laboratorijskim analizama uzoraka prikupljenih prije i tijekom kupališne sezone. Posebna se pozornost posvećuje prisutnosti bakterija Escherichia coli i crijevnih enterokoka, koje služe kao pokazatelji mogućeg fekalnog onečišćenja uzrokovanog kanalizacijskim ispustima, septičkim jamama, poljoprivrednim aktivnostima ili površinskim otjecanjem nakon obilnih oborina.
Prema europskoj Direktivi o vodi za kupanje, kvaliteta se razvrstava u četiri kategorije: izvrsna, dobra, zadovoljavajuća i nezadovoljavajuća.
Važno je naglasiti da se konačna ocjena ne temelji na jednom uzorkovanju. U obzir se uzimaju rezultati iz aktualne i tri prethodne godine, odnosno za ovo izvješće razdoblje od 2022. do 2025. godine.
Pad rezultata zbog velikog broja neklasificiranih kupališta
Prema podacima za 2025. godinu, od ukupno 1.039 prijavljenih kupališta u Hrvatskoj njih 896 dobilo je najvišu ocjenu „izvrsno“, što predstavlja 86,2 posto svih prijavljenih lokacija. U ranijim godinama taj se udio redovito kretao iznad 95 posto.
Iako se određeni pad očekivao zbog višegodišnjeg trenda i rastućeg turističkog pritiska, osobito u nautičkom sektoru, ovako izraženo pogoršanje iznenadilo je stručnjake.
Dr. sc. Slaven Jozić, viši znanstveni suradnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo, smatra da značajan dio pada proizlazi iz metodologije obračuna statistike.
„Velik dio ovog pada može se pripisati činjenici da čak 113 hrvatskih kupališta još nije klasificirano, uglavnom zato što za njih ne postoji dovoljno dug niz uzorkovanja“, ističe Jozić.
Dodaje kako Hrvatska i dalje ostvaruje vrlo dobre rezultate kada se promatraju samo kupališta za koja postoji potpuni niz podataka.
„Od 926 klasificiranih lokacija njih 896 ima izvrsnu kvalitetu vode, što je oko 96,8 posto. Problem je što se udio izvrsnih kupališta računa u odnosu na ukupan broj prijavljenih plaža, a ne samo na klasificirane. Zbog toga 113 neklasificiranih lokacija negativno utječe na konačnu statistiku“, pojašnjava.
Zašto neka kupališta nisu klasificirana?
Prema Jozićevim riječima, dio neklasificiranih lokacija odnosi se na nova kupališta uključena u sustav monitoringa ili na lokacije na kojima se uzorkovanje provodi povremeno.
„Uzorkovanje se financira zasebno pa investitori ponekad osiguraju sredstva, a ponekad ne. Vrlo je vjerojatno da su i ta kupališta izvrsne kvalitete, ali bez kontinuiranog praćenja EEA ih ne može svrstati među klasificirane lokacije“, kaže.
Unatoč padu na ljestvici, Jozić naglašava da hrvatske vode za kupanje i dalje spadaju među najkvalitetnije u Europi, iza Cipra, Grčke, Bugarske i Austrije.
Kopnene vode ostaju slaba točka
Na ukupni hrvatski rezultat značajno utječe i kvaliteta kopnenih kupališta. Na razini Europske unije kopnene vode općenito bilježe lošije rezultate od morskih.
Prema podacima za 2025. godinu, 88 posto europskih morskih kupališta ocijenjeno je izvrsnima, dok je taj udio kod kopnenih voda iznosio 78 posto.
Posebno se ističu rijeke, gdje je samo 47 posto službenih riječnih kupališta u Europi dobilo najvišu ocjenu kvalitete.
„More je veliko, slano i dinamično okruženje u kojem se onečišćenja brže razrjeđuju. Rijeke i manja jezera mnogo su osjetljiviji sustavi pa posljedice onečišćenja mogu postati vidljive gotovo odmah“, objašnjava Jozić.
Hrvatska je tijekom 2025. prijavila 42 kopnena kupališta. Od toga su 23 ocijenjena izvrsnima, 11 dobrima, tri zadovoljavajućima, tri nezadovoljavajućima, dok dvije lokacije nisu klasificirane.
„Kopnene vode znatno su slabije kvalitete od obalnih i zato djelomično utječu na naš ukupni plasman. Ipak, njihov udio u ukupnom broju kupališta relativno je malen“, kaže Jozić.
Europa bilježi dugoročni napredak
Na razini Europske unije čak 85 posto svih kupališta u 2025. godini dobilo je ocjenu izvrsno, dok je 96 posto zadovoljilo barem minimalne standarde kvalitete. Nezadovoljavajuću ocjenu dobilo je svega 1,5 posto lokacija.
EEA ističe da je kvaliteta voda za kupanje tijekom posljednjih desetljeća značajno poboljšana zahvaljujući ulaganjima u sustave pročišćavanja otpadnih voda i strožim pravilima upravljanja vodnim resursima.
Europska povjerenica za okoliš, vodnu otpornost i konkurentno kružno gospodarstvo Jessika Roswall poručila je kako rezultati ponovno potvrđuju važnost europskog okolišnog zakonodavstva i dugogodišnjih ulaganja u zaštitu voda.
Što ocjena „izvrsno“ zapravo znači?
Hrvatska kakvoću mora za kupanje sustavno prati još od 1989. godine, dok su pojedine županije s ispitivanjima počele i nekoliko godina ranije.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da europska ocjena kvalitete obuhvaća prvenstveno mikrobiološke pokazatelje povezane s mogućim fekalnim onečišćenjem. Ona ne daje potpunu sliku o prisutnosti drugih zagađivala poput pesticida, farmaceutika, mikroplastike, PFAS spojeva ili viška hranjivih tvari u okolišu.
Drugim riječima, oznaka „izvrsna voda za kupanje“ znači da je voda sigurna za kupače prema propisanim mikrobiološkim kriterijima. To, međutim, ne znači da je cjelokupni vodeni ekosustav bez drugih ekoloških pritisaka i izazova.
