Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas deseti paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu kojim se nastoji ublažiti snažan cjenovni pritisak uzrokovan globalnom nestabilnošću. Ukupna vrijednost najnovijih intervencija iznosi 450 milijuna eura, čime je ukupna vrijednost svih Vladinih paketa od 2020. godine dosegnula devet milijardi eura. Premijer je istaknuo kako se ovaj paket donosi u znatno promijenjenom međunarodnom okruženju koje zahtijeva odvažne i učinkovite odgovore kako bi se očuvao životni standard građana te nastavila gospodarska aktivnost koja u Hrvatskoj bilježi rast već dvadeseti kvartal zaredom.
Sigurnost opskrbe u sjeni krize u Perzijskom zaljevu
Glavni razlog za donošenje novih mjera leži u ozbiljnoj situaciji na Bliskom istoku, točnije u Perzijskom zaljevu, gdje je zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvalo potrese na globalnom tržištu energenata. Premijer je podsjetio kako kroz taj tjesnac prolazi trideset posto svjetske trgovine naftom i gotovo četvrtina ukapljenog plina, što izravno utječe na skok cijena nafte s nekadašnjih 71 na današnjih 115 dolara po barelu. U takvim okolnostima prioritet Vlade postaje osiguranje neometane opskrbe tržišta uz istovremeno ublažavanje udara na krajnje cijene za potrošače, pri čemu se poseban naglasak stavlja na dugoročnu energetsku tranziciju i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
Nove cijene goriva i nastavak subvencija za struju i plin
Od sutra stupaju na snagu nove, regulirane cijene naftnih derivata koje će vrijediti na benzinskim postajama izvan autocesta, dok će se na autocestama cijene formirati tržišno. Litra eurosupera 95 od sutra će stajati 1,62 eura, dok će cijena eurodizela iznositi 1,73 eura po litri, što je znatno manje nego što bi te cijene iznosile bez državne intervencije. Posebno se vodilo računa o plavom dizelu koji bi bez Vladinih mjera poskupio na 1,23 eura, ali je njegova cijena ograničena na 1,19 eura po litri. Uz gorivo, Vlada je odlučila zadržati nepromijenjene cijene električne energije i plina za kućanstva, javni sektor i malo poduzetništvo sve do 30. rujna 2026. godine, za što je izdvojeno više od sto milijuna eura.
Snažna podrška najugroženijim skupinama i socijalnim uslugama
Za zaštitu najosjetljivijih članova društva od energetskog siromaštva predviđeno je ukupno 55 milijuna eura, od čega se najveći dio odnosi na vaučere u iznosu od 70 eura za oko 125 tisuća ugroženih kupaca energenata. Ovu mjeru mogu koristiti korisnici zajamčene minimalne naknade, nacionalne naknade za starije osobe te branitelji i civilni stradalnici Domovinskog rata s niskim primanjima. Također se nastavlja s mjesečnim naknadama za udomiteljske obitelji i pružatelje socijalnih usluga u iznosu do 540 eura, a cijena studentske prehrane ostaje fiksirana na 0,86 eura po obroku kako bi se zaštitio standard studentske populacije.
Interventna pomoć poljoprivredi, ribarstvu i javnom prijevozu
Poljoprivrednici i ribari dobit će dodatnih 28 milijuna eura pomoći kako bi se ublažio rast troškova tijekom proljetne sjetve i ribolovne sezone. Potpora za ratarske kulture iznosit će sto eura po hektaru za prvih deset hektara zemljišta, dok je za sektor ribarstva osigurano osam milijuna eura sukladno smjernicama Europske unije. Dodatnih osam milijuna eura usmjereno je na potporu održivosti javnog prijevoza kroz subvenciju od 0,16 eura po litri dizela, čime se želi spriječiti porast cijena voznih karata i očuvati dostupnost linija u manje naseljenim područjima. Za poduzetnike u ovim sektorima osiguran je i šestomjesečni moratorij na otplatu kredita kod HBOR-a i HAMAG-BICRO-a.
Ulaganje u zelenu tranziciju i energetsku neovisnost
Drugi dio paketa fokusiran je na jačanje srednjoročne otpornosti hrvatskoga gospodarstva kroz sufinanciranje obnovljivih izvora energije u kućanstvima, pri čemu potpore za ugradnju dizalica topline i fotonaponskih elektrana mogu iznositi do sedamdeset posto investicije za socijalno ugrožene. Značajna sredstva od 80 milijuna eura namijenjena su dekarbonizaciji daljinskog grijanja, dok se 26 milijuna eura ulaže u razvoj geotermalnih sustava. Cilj ovih mjera je sustavno smanjenje uvoza energenata i povećanje energetske samodostatnosti, čime se stvara otpornije društvo spremno na buduće vanjske šokove na globalnom tržištu.
Gs Press
