Bolovanje više neće značiti automatski drastičan pad prihoda, barem ne za sve. Novi zakonski okvir donosi osjetno veće naknade i proširena prava, osobito za roditelje. No istodobno uvodi i jasna pravila igre: bez dovoljnog staža osiguranja radnici neće moći računati na puni iznos, bez obzira na visinu plaće, prenosi Slobodna Dalmacija.
Rast maksimalne i minimalne naknade
Maksimalna mjesečna naknada za bolovanje prema novim pravilima iznosi 995,45 eura, dok minimalna iznosi 353,15 eura. Time se sustav prilagođava rastu plaća i troškova života te osigurava veća financijska stabilnost tijekom privremene nesposobnosti za rad, objavio je HZZO na svojim mrežnim stranicama.
Prvih 42 dana bolovanja trošak i dalje snosi poslodavac. Nakon toga isplatu preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Za osobe s invaliditetom HZZO preuzima obvezu već od osmog dana. U posebnim situacijama – poput komplikacija u trudnoći, njege bolesnog djeteta ili izolacije zbog zarazne bolesti – naknada ide na teret HZZO-a od prvog dana.
Veća prava za roditelje
Značajna novost odnosi se na roditelje. Naknada u visini 100 posto plaće (do zakonskog limita) sada se može ostvariti za njegu djeteta do sedme godine života, umjesto dosadašnje granice od tri godine.
Time se obiteljima daje veća sigurnost u razdoblju kada su dječje bolesti i izostanci s posla najčešći.
Unatoč povećanjima, pravo na punu naknadu nije zajamčeno svima. Radnik mora imati najmanje devet mjeseci neprekidnog staža ili 12 mjeseci staža s prekidima u posljednje dvije godine prije otvaranja bolovanja.
U suprotnom se isplaćuje samo minimalna naknada, bez obzira na dotadašnja primanja. To posebno pogađa osobe koje su tek započele radni odnos ili su imale prekide u zaposlenju.
Što s dugotrajnim bolovanjima?
Ako bolovanje zbog iste dijagnoze traje dulje od 18 mjeseci, naknada se nakon tog razdoblja smanjuje za 50 posto. Iznimka su teške bolesti, poput malignih oboljenja, kod kojih se umanjenje ne primjenjuje.
Ipak, isplata ni tada ne može pasti ispod minimalno propisanog iznosa, prenosi Slobodna Dalmacija.
Uvođenjem e-Bolovanja administrativni proces postaje jednostavniji i brži. Liječnici dokumentaciju šalju elektroničkim putem, čime se smanjuje papirologija i ubrzava komunikacija između poslodavaca i HZZO-a.
Promjene donose više novca i šira prava, ali i jasnije kriterije. Povećanje naknada predstavlja važan iskorak u socijalnoj sigurnosti, no kontinuitet zaposlenja ostaje ključan za ostvarivanje punog iznosa.
Gs Press / jutarnji.hr
