Krpelj nije jedna jedina „vrsta kukca“, kako se često pogrešno smatra. U Hrvatskoj je zabilježeno više od 20 vrsta tvrdih krpelja, koje se razlikuju po:
- izgledu
- staništu
- području rasprostranjenosti
- bolestima koje mogu prenositi
U nastavku donosimo pregled najvažnijih činjenica i vrsta koje su relevantne za zdravlje ljudi.
Građa i razvoj krpelja
Krpelji su ektoparaziti koji se hrane krvlju domaćina.
Njihovo tijelo sastoji se od:
- prednjeg dijela – usnog aparata za ubod i sisanje
- stražnjeg dijela – tijela s nogama
Razvoj prolazi kroz tri faze:
- larva (6 nogu)
- nimfa (8 nogu)
- odrasli oblik
Svaka razvojna faza mora se hraniti krvlju, a krpelji mogu preživjeti i mjesecima bez obroka.
Kako izgledaju?
Izgled krpelja varira ovisno o stadiju razvoja i stupnju hranjenja:
- mogu biti veličine točkice
- mogu biti tamni i srednje veliki
- nakon hranjenja povećavaju se i do 10 puta te postaju sivi, crveni ili gotovo crni
Zbog toga ih ljudi često ne prepoznaju na vrijeme.
Gdje se nalaze?
Suprotno uvriježenom mišljenju, krpelji nisu prisutni samo u „dubokoj šumi“.
Mogu se naći u:
- parkovima
- dvorištima
- uz staze
- livadama
- rubovima šuma
- niskom raslinju (do oko 1 metra visine)
Krpelji ne skaču i ne lete – čekaju na vegetaciji i hvataju se za prolaznika.
Kada su najaktivniji?
- proljeće i rano ljeto – vrhunac aktivnosti
- jesen – drugi val aktivnosti
U toplijim zimama mogu biti aktivni i izvan uobičajene sezone.
Najvažnije vrste krpelja u Hrvatskoj
Šumski krpelj (Ixodes ricinus)
Najvažnija vrsta za zdravlje ljudi.
Stanište: kontinentalna Hrvatska, šume i livade
Prenosi:
- lajmsku boreliozu
- krpeljni meningoencefalitis
- anaplazmozu
Smeđi pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus)
Stanište: priobalje i toplija područja
Prenosi:
- rikecije
- mediteransku pjegavu groznicu
Dermacentor reticulatus
Stanište: nizinska kontinentalna područja
Napomena: važan u veterini, može prenositi infekcije
Dermacentor marginatus
Stanište: suha i kamenita područja
Prenosi: određene rikecije
Haemaphysalis concinna
Stanište: vlažna područja uz vodu
Napomena: rjeđi prijenos infekcija, ali nije zanemariv
Rod Hyalomma
Stanište: topliji i suši krajevi
Napomena: veći i pokretljiviji krpelji, rijetki, ali medicinski značajni
Najvažnije bolesti koje prenose krpelji
1. Lajmska borelioza
Uzročnik: bakterija Borrelia burgdorferi
Najvažniji rani znak je šireće crvenilo (erythema migrans). Dijagnoza se tada postavlja klinički i terapija započinje odmah.
Važno:
- testovi mogu biti negativni u ranoj fazi
- rana terapija može spriječiti razvoj protutijela
Ako se ne liječi, bolest može zahvatiti:
- zglobove (lajmski artritis)
- živčani sustav
- srce
- kožu
Zaključak: rano liječenje u pravilu sprječava komplikacije.
2. Krpeljni meningoencefalitis (KME)
Uzročnik: virus
Tijek bolesti:
- prva faza: simptomi slični gripi
- druga faza: zahvaćenost živčanog sustava
Važno:
- ne liječi se antibioticima
- terapija je simptomatska
Postoji cjepivo za rizične skupine.
3. Mediteranska pjegava groznica
Uzročnik: bakterije (rikecije)
Simptomi:
- visoka temperatura
- glavobolja
- osip
- tamna krastica na mjestu uboda
Liječi se antibioticima, a pravovremena terapija dovodi do brzog oporavka.
Česta pitanja i zablude
Mogu li se zaraziti dodirom krpelja?
Ne. Prijenos se događa ubodom, ne dodirom.
Postoji li rizik pri uklanjanju s ljubimca?
Minimalan, ali moguć ako se krpelj zgnječi i sadržaj dođe u kontakt s oštećenom kožom.
Jesu li svi krpelji opasni?
Ne. Nisu svi zaraženi niti prenose bolesti.
Je li manji krpelj manje opasan?
Ne. Nimfe, iako vrlo male, mogu prenositi bolesti.
Nalaze li se u gradovima?
Da. Parkovi i dvorišta nisu iznimka.
Kolika je vjerojatnost zaraze?
Većina ugriza ne dovodi do bolesti.
Što to znači za vas?
Nije potrebno poznavati sve vrste krpelja. Dovoljno je zapamtiti:
- krpelja treba pravilno ukloniti
- mjesto ugriza treba pratiti
- reagirati na pojavu simptoma ili širećeg crvenila
Zaključak
Krpelji nisu jedinstvena skupina – razlikuju se po vrsti, staništu i riziku. No, bez obzira na vrstu, najvažnije je pravilno postupanje nakon ugriza i pravovremena reakcija.
Autor: Darko Kljajić, dr. med.
Sadržaj je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled liječnika.
Gs Press
