Antibiotici su jedno od najvećih medicinskih otkrića 20. stoljeća i spasili su milijune života. Međutim, unatoč desetljećima upozorenja stručnjaka, mnogi ih i dalje uzimaju kada imaju virusne infekcije poput prehlade ili gripe, iako u tim slučajevima ne mogu pomoći.
Prvi moderni antibiotik uveden je u medicinsku praksu 1936. godine. Prije njihove primjene bakterijske infekcije bile su među vodećim uzrocima smrti. Procjenjuje se da je prije otkrića antibiotika oko 30 posto svih smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Američkim Državama bilo posljedica bakterijskih infekcija. Danas se zahvaljujući antibioticima mnoge nekada smrtonosne bolesti uspješno liječe.
Zašto antibiotici ne djeluju na viruse?
Antibiotici su lijekovi namijenjeni isključivo liječenju bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihov rast i razmnožavanje.
Virusi su, međutim, potpuno drugačiji uzročnici bolesti. Oni se razmnožavaju unutar ljudskih stanica, zbog čega antibiotici na njih nemaju nikakav učinak. Upravo zato antibiotici ne mogu izliječiti virusne bolesti poput prehlade, gripe ili većine upala grla.
Kako se liječe virusne infekcije?
Tijekom posljednjih desetljeća razvijena su cjepiva koja učinkovito štite od brojnih virusnih bolesti, uključujući dječju paralizu, ospice, vodene kozice, hepatitis A i B te infekciju humanim papiloma virusom (HPV). Cijepljenje je značajno smanjilo broj oboljelih od tih bolesti.
Za pojedine virusne infekcije postoje i antivirusni lijekovi, primjerice za gripu, herpes ili HIV/AIDS. No njihova primjena ograničena je na određene bolesti i situacije te zahtijeva liječničku procjenu.
Kada antibiotici ipak mogu biti potrebni?
Iako ne djeluju na viruse, antibiotici ponekad imaju važnu ulogu tijekom virusne bolesti. Naime, virusne infekcije mogu oslabiti organizam i dovesti do razvoja sekundarne bakterijske infekcije.
Primjerice, nakon prehlade može doći do bakterijske upale sinusa, srednjeg uha ili pluća. U takvim slučajevima antibiotici liječe bakterijsku infekciju, ali i dalje nemaju učinka na virus koji je prvotno izazvao bolest.
Zašto je pogrešna uporaba antibiotika opasna?
Uzimanje antibiotika kada nisu potrebni nije bezazleno. Takva praksa potiče razvoj otpornosti bakterija na antibiotike, što predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice.
Bakterije se s vremenom mogu prilagoditi djelovanju antibiotika i razviti mehanizme kojima preživljavaju liječenje. Kada se to dogodi, standardni antibiotici više ne djeluju, pa liječnici moraju posegnuti za drugim lijekovima koji su često manje učinkoviti, skuplji ili imaju više nuspojava.
Posljedica može biti dugotrajnije liječenje, veći rizik od komplikacija i ozbiljniji tijek bolesti.
Kako pravilno koristiti antibiotike?
Stručnjaci naglašavaju da se antibiotici trebaju uzimati isključivo kada ih propiše liječnik i kada postoji potvrđena ili opravdano sumnjiva bakterijska infekcija.
Jednako je važno pridržavati se propisane doze i trajanja terapije. Neke antibiotike potrebno je uzimati uz obrok, dok se drugi uzimaju natašte, ovisno o vrsti lijeka.
Iako se simptomi često povuku već nakon nekoliko dana, terapiju ne treba prekidati na svoju ruku. Prerani prekid liječenja može povećati rizik od povratka infekcije i razvoja bakterijske otpornosti.
Odgovorna uporaba antibiotika štiti ne samo pojedinca nego i cijelu zajednicu jer pomaže očuvati učinkovitost ovih lijekova za buduće pacijente kojima će zaista biti potrebni.
