Mnogi građani još uvijek vjeruju da novac koji se svakog mjeseca izdvaja iz njihove bruto plaće za drugi mirovinski stup završava u državnoj blagajni. No stvarnost je drukčija – sredstva u drugom mirovinskom stupu privatna su imovina građana, usporediva sa štednjom na bankovnom računu ili nekretninom. Upravo zato taj novac može biti predmet nasljeđivanja.
U slučaju smrti osiguranika često se otvaraju pitanja tko ima pravo na sredstva iz drugog stupa, kako izgleda procedura isplate i postoji li porezna obveza. Iz Središnjeg registra osiguranika (Regos), koji vodi račune članova mirovinskih fondova i obrađuje podatke o doprinosima, pojasnili su najvažnija pravila.
Kako funkcionira drugi mirovinski stup?
Hrvatski mirovinski sustav temelji se na tri stupa štednje. Prvi stup funkcionira po modelu generacijske solidarnosti i njime upravlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Zaposleni u njega izdvajaju 15 posto bruto plaće, odnosno 20 posto ako nisu uključeni u drugi stup.
Drugi stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji. U njega se izdvaja pet posto bruto plaće, a sredstva se vode na osobnim računima članova obveznih mirovinskih fondova. Tim novcem upravljaju mirovinska društva koja ga ulažu s ciljem ostvarivanja prinosa.
Zbog takvog modela sredstva u drugom stupu smatraju se osobnom imovinom člana fonda te, pod zakonski propisanim uvjetima, mogu biti predmet nasljeđivanja.
Treći mirovinski stup funkcionira dobrovoljno i također predstavlja privatnu štednju koja je u cijelosti nasljedna.
Tko ima pravo na naslijeđeni novac?
Ako član obveznog mirovinskog fonda premine prije ostvarivanja prava na mirovinu, a članovi obitelji ne ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, sredstva s njegova računa ulaze u ostavinsku masu i nasljeđuju se prema Zakonu o nasljeđivanju.
O tome tko su nasljednici odlučuje sud ili javni bilježnik tijekom ostavinskog postupka.
Iz Regosa ističu kako pravo na nasljedstvo nije povezano s činjenicom prima li nasljednik već vlastitu mirovinu.
S druge strane, ako članovi obitelji – primjerice bračni drug ili djeca na redovitom školovanju – ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu, sredstva iz drugog stupa ne isplaćuju se jednokratno nasljednicima. U tom slučaju prenose se u državni proračun te služe za isplatu veće obiteljske mirovine putem HZMO-a.
Koja je procedura isplate?
Nasljednici nisu ograničeni posebnim rokovima za pokretanje postupka, no isplata se ne provodi automatski. Regosu je potrebno dostaviti nekoliko dokumenata:
- pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, u originalu ili ovjerenoj preslici
- zahtjev za isplatu nasljedstva
- potvrdu banke s podacima o IBAN-u računa na koji će sredstva biti isplaćena.
Nakon što zaprimi kompletnu dokumentaciju, Regos isplatu provodi relativno brzo.
– Postupak isplate nasljedstva u pravilu traje od 10 do 12 dana. Za isplate na račune otvorene u inozemnim bankama postupak može trajati nešto dulje – navode iz Regosa.
Što ako je osoba već otišla u mirovinu?
Pravila se mijenjaju nakon odlaska u mirovinu jer sredstva tada više nisu na osobnom računu u fondu.
Ako je umirovljenik odabrao isplatu samo iz prvog stupa, sredstva iz drugog stupa prenesena su HZMO-u. U slučaju kombinirane mirovine sredstva se prenose mirovinskom osiguravajućem društvu (MOD-u).
To znači da kapitalizirana sredstva više nisu predmet klasičnog nasljeđivanja, osim u dijelu prava koja proizlaze iz ugovorenog modela mirovine.
Primjerice, kod pojedinačne doživotne mirovine bez zajamčenog razdoblja isplate prestaju smrću korisnika. Međutim, ako je ugovorena mirovina sa zajamčenim razdobljem, primjerice na 20 godina, nasljednici nastavljaju primati isplate do isteka tog roka.
Što ako nema nasljednika?
Ako nije poznato tko su nasljednici preminule osobe, sud objavljuje poziv u Narodnim novinama i drugim prikladnim kanalima kako bi se potencijalni nasljednici mogli javiti.
Ako se nitko ne javi u roku od šest mjeseci, ostavina prelazi u vlasništvo općine ili grada u kojem je preminula osoba imala prebivalište ili uobičajeno boravište.
Ipak, ni tada nasljednici trajno ne gube svoja prava. Ako se naknadno pojave, mogu tražiti povrat ostavine u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju.
Plaća li se porez?
Porezna obveza ovisi o srodstvu s preminulom osobom.
Nasljednici u uspravnoj liniji – roditelji, djeca, bake i djedovi, unuci i praunuci – oslobođeni su plaćanja poreza na naslijeđena sredstva iz drugog mirovinskog stupa.
S druge strane, nasljednici u pobočnoj liniji, poput braće, sestara, ujaka ili stričeva, nisu oslobođeni poreza na nasljedstvo.
Za konačne i detaljne informacije o poreznim obvezama potrebno je obratiti se Poreznoj upravi.
