U Hrvatskoj trenutačno nedostaje više od tri tisuće vozača kamiona, a prijevoznički sektor upozorava da se problem iz godine u godinu dodatno produbljuje. Glavni razlog je odlazak profesionalnih vozača u inozemstvo, gdje ih čekaju znatno bolje plaće i uvjeti rada.
Prema podacima koje iznose prijevozničke udruge i poslodavci, hrvatski vozači kamiona rade za dnevnice koje su među najnižima u regiji. Dnevnica za rad na terenu u Hrvatskoj iznosi 30 eura i nije se mijenjala još od 2019. godine. Istodobno, vozači u Bosni i Hercegovini dobivaju 50 eura, u Sloveniji 80, a u Austriji čak 90 eura dnevno.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca upozoravaju kako je „potpuno neobjašnjivo“ da su dnevnice u Hrvatskoj niže nego u BiH, osobito u trenutku kada troškovi života i rada kontinuirano rastu.
Troškovi rastu, vozači odlaze
Cestovni teretni prijevoz čini čak 72 posto ukupnog prijevoza robe u Hrvatskoj, no sektor je pod snažnim pritiskom rasta troškova rada, nestabilnih cijena energenata, regulatornih promjena i sve nepredvidivijih opskrbnih lanaca.
Iz HUP-a ističu kako trošak rada u cestovnom prijevozu raste po stopi od 11,4 posto, dok povećanje bruto plaća i minimalca dodatno opterećuje poslodavce.
S druge strane, vozači tvrde da im sadašnje plaće više ne omogućuju normalan život. U udruzi Convoy, koja okuplja vozače kamiona iz cijele Hrvatske, navode da najveći dio troškova otpada na prehranu i osnovnu higijenu tijekom putovanja.
– Hrvatska je postala vrlo skupa zemlja. Vozači dnevno troše oko 10 eura samo na toalete i tuširanje, dok jedan obrok stoji najmanje 15 eura. Plaće su uglavnom minimalac plus dnevnice i morale bi rasti na barem 1.200 do 1.300 eura kako bi ljudi ostali u profesiji, upozorava predsjednik udruge Convoy Goran Brumnjak Učkarić.
Dodaje kako profesionalni vozači u inozemstvu mogu zaraditi i do 4.000 eura mjesečno, zbog čega brojni hrvatski vozači odlaze raditi u Njemačku, Italiju, Nizozemsku pa čak i Kanadu.
Kronični nedostatak vozača u cijeloj Europi
Problem manjka profesionalnih vozača nije prisutan samo u Hrvatskoj. Prema procjenama, u Europskoj uniji trenutno nedostaje gotovo pola milijuna vozača kamiona, a do 2028. godine taj bi broj mogao narasti na čak 745 tisuća.
Situacija je posebno alarmantna u Njemačkoj, gdje nedostaje oko 130 tisuća vozača. Tamošnji špediteri već su apelirali na vlasti da hitno uvedu mjere za privlačenje novih radnika.
Kako bi nadoknadili manjak domaće radne snage, hrvatski prijevoznici sve više zapošljavaju strane radnike, ponajviše iz Nepala, Filipina i zemalja bivše Jugoslavije. No, u Convoyu upozoravaju da ni to više nije dovoljno.
– Godinama upozoravamo na kronični nedostatak profesionalnih vozača, ali problem nije ozbiljno shvaćen. Danas posljedice osjećaju gotovo svi prijevoznici, poručuje Učkarić.
Starenje dodatno pogoršava problem
Jedan od ključnih razloga manjka vozača je i starenje radne snage. Prosječna dob vozača kamiona u Europi iznosi 47 godina, dok je čak trećina starija od 55 godina.
To znači da će velik broj vozača uskoro otići u mirovinu, a mladih koji ulaze u profesiju nema dovoljno. Primjerice, u Njemačkoj godišnje u mirovinu odlazi između 30 i 35 tisuća vozača, dok na tržište rada istodobno dolazi tek 15 do 20 tisuća novih.
Poslodavci traže mjere za spas sektora
Kako bi povećali konkurentnost sektora i zadržali radnike, iz HUP-a predlažu niz mjera. Među njima su povećanje dnevnica za rad na terenu, porezna rasterećenja zaposlenih, poticaji za mlade vozače i programe prekvalifikacije te smanjenje dobne granice za ulazak u profesiju.
Traži se i stroža kontrola kabotaže, radnog vremena vozača i sive zone prijevoza, kao i bolji uvjeti na odmorištima uz autoceste.
No, vozači upozoravaju da infrastruktura na hrvatskim autocestama već sada ne zadovoljava osnovne potrebe. Prema riječima Gorana Brumnjaka Učkarića, odmorišta često nemaju dovoljno parkirnih mjesta za kamione, a broj tuševa i sanitarnih čvorova je nedostatan.
Dodatni problem je, tvrdi, što se prostor za parkiranje kamiona na nekim odmorištima smanjuje kako bi se gradili ugostiteljski objekti.
