Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković danas je boravila u Ličko-senjskoj županiji, gdje su održana tri radna sastanka o temama važnim za područje županije: sanaciji nelegalno odloženog otpada u Gospiću, radu vodouslužnog područja Ličke vode te revitalizaciji vodotoka rijeke Gacke.
Uz ministricu Vučković na sastancima su sudjelovali predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatskih voda, Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera, Ličko-senjske županije, gradova i općina te javnih ustanova i tvrtki uključenih u teme sastanaka.
Prvi sastanak bio je posvećen sanaciji nelegalnog odlagališta otpada u Gospiću. Uz ministricu Vučković i župana Petryja, u raspravi su sudjelovali predstavnici resornog ministarstva, Fonda za zaštitu okoliša te predstavnici Grada Gospića i mjerodavnih županijskih ustanova za zaštitu prirode i prostorno uređenje. Tijekom sastanka definirani su prvi koraci uklanjanja opasnih tvari s terena, čime se potvrdila namjera države da se ovaj dugogodišnji ekološki problem sustavno riješi u suradnji s lokalnom zajednicom.
Drugi sastanak ticao se funkcioniranja vodouslužnog područja Ličke vode. Sastanku su, uz najviše dužnosnike Ministarstva i Hrvatskih voda, prisustvovali predstavnici gradova i općina suosnivača te vodstvo lokalnih vodoopskrbnih tvrtki. Razgovaralo se o nužnosti modernizacije mreže i smanjenju gubitaka vode, pri čemu je naglašeno kako koordinirani pristup svih razina vlasti osigurava stabilniju i kvalitetniju uslugu za sve stanovnike županije.
Treći sastanak zaključen je temom revitalizacije rijeke Gacke, gdje su uz predstavnike Hrvatskih voda i HEP-a sudjelovali gradonačelnici i načelnici s tog područja te stručnjaci iz županijskih odjela za poljoprivredu i turizam. Razmatrani su utjecaji energetskih projekata na vodotok, ali i nove inicijative za zaštitu okoliša koje bi trebale omogućiti obnovu starog korita rijeke. Zaključeno je kako se ovakvim pristupom nastoji postići ravnoteža između gospodarskih potreba i očuvanja prirodne baštine po kojoj je ovaj kraj prepoznatljiv.
Župan Ernest Petry zahvalio je ministrici Vučković, predstavnicima Hrvatskih voda, Fonda, gradova i općina te svim sudionicima sastanaka.
„Danas smo održali tri sastanka na tri teme. Jedna tema bila je sanacija nelegalno odloženog opasnog otpada na području Grada Gospića i Ličko-senjske županije, druga tema bila je upravljanje vodouslužnim područjem Ličke vode, a završna tema bila je zaštita i revitalizacija toka rijeke Gacke, odnosno kompromis između opskrbe vodom i zaštite okoliša, odnosno rijeke Gacke”, rekao je Petry.
Župan je istaknuo da se sanacija opasnog otpada na području Grada Gospića uskoro pokreće, da je postupak u tijeku te da će se odvijati u fazama. Govoreći o vodouslužnom području Ličke vode, naglasio je da će se tražiti kompromisi za smanjenje gubitaka vode, a vezano uz rijeku Gacku rekao je da su otvorene nove ideje i projekti.
„Našli smo nove ideje i nove projekte, gdje će se naručiti nove studije utjecaja na okoliš kako bi se jedan dio toka rijeke Gacke vratio u staro korito, ali isto tako i zaštitila rijeka Gacka”, rekao je Petry.
Naglasio je da stanovnici Ličko-senjske županije i Republike Hrvatske trebaju imati adekvatnu opskrbu vodom, ali da istodobno treba voditi računa o zaštiti okoliša. Na pitanje o dinamici radova na ilegalnom odlagalištu, župan je rekao da postupak nije jednostavan jer je došlo do miješanja opasnog otpada sa zemljom.
„Nije to bio jednostavan postupak jer se, kao što se zna, kriminalna organizacija pojavila na području Grada Gospića i nelegalno odložila opasni otpad. Jedan od prvih koji je inzistirao da se kazneno progone svi počinitelji tog djela bio sam osobno ja”, rekao je Petry. Dodao je da postupci još traju te da inzistira da se nelegalno odloženi otpad što prije sanira i ukloni s područja Grada Gospića.
Govoreći o ulozi Županije, Petry je rekao da župan ne potpisuje studije utjecaja na okoliš te da će, ako se utvrdi da je netko propustio poduzeti zakonske radnje, inzistirati na odgovornosti.
„Ako postoji netko tko je propustio poduzeti zakonske radnje, ja ću i dalje inzistirati da se zakonske radnje provedu i da svi odgovaraju za svoje postupke ako su postupali protuzakonito ili na bilo koji drugi način”, rekao je župan.
Ministrica Marija Vučković izjavila je da su glavne teme bile sanacija lokacija onečišćenih nelegalnim odlaganjem otpada, projekti vodoopskrbe i odvodnje, gubici vode te budući projekti vezani uz Hrvatsko primorje, otoke i rijeku Gacku.
„Danas smo ovdje u Ličko-senjskoj županiji imali razgovore s nizom dionika, a vezano uz vrlo važne teme. Prva je sanacija lokacija koje su onečišćene nelegalnim odlaganjem otpada. Zatim smo razgovarali i o projektima i programima u vodoopskrbi i odvodnji koji se realiziraju na dva uslužna područja”, rekla je ministrica Vučković.
Dodala je da je otvoreno i pitanje gubitaka vode, podsjetivši da Ministarstvo zajedno s Hrvatskim vodama provodi aktivnosti usmjerene na njihovo smanjenje.
„U ovom trenutku financiramo akcijske planove po uslužnim područjima, njih 41, koji bi u određenom duljem roku trebali dovesti do smanjivanja gubitaka vode, našeg najvrjednijeg resursa. U lipnju će biti dvije godine otkako je donesen Nacionalni plan smanjivanja gubitaka vode, što je jedan od naših prioriteta”, istaknula je ministrica.
Govoreći o projektima na području Ličko-senjske županije, ministrica je navela da vrijednost potpomognutih projekata u mandatima Vlade Andreja Plenkovića iznosi nešto više od 120 milijuna eura, pri čemu po pojedinačnoj vrijednosti prednjači aglomeracija Novalja. Razgovaralo se i o 13 projekata koji su pri završetku, a realiziraju se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i o velikom pripremljenom projektu unaprjeđenja vodoopskrbe i odvodnje vezanom uz područje Plitvičkih jezera.
Posebno se osvrnula na sanaciju nelegalno odloženog otpada u Gospiću. Naglasila je da Ministarstvo trenutačno nije zaduženo za čuvanje lokacije, ali je, s obzirom na veličinu problema, poduzelo aktivnosti kako bi se osigurala financijska sredstva za sanaciju.
„Što se tiče Gospića, tu ćemo sanaciju provoditi, govorim o Ministarstvu i Fondu, a i o nekima drugima koji će se uključiti, sigurno u nekoliko faza. Prva faza je uklanjanje otpada koji se nalazi na vanjskom području i koji nije umiješan sa zemljom. Tog je otpada otprilike oko 3.500 tona. To je manji dio tog otpada”, rekla je Vučković.
Ministrica je pojasnila da je proveden postupak istraživanja tržišta, da su omogućena uzorkovanja na terenu te da je objavljen otvoreni postupak javne nabave. Rok za prijave, koji je prvotno bio 27. travnja, produljen je za 30 dana na zahtjev jednog gospodarskog subjekta, zbog razlika u pojedinim analizama.
„Nama je cilj provjeriti sve analize, imati što preciznije podatke i takvi precizni podaci će, vjerujemo i nadamo se, dovesti do javljanja gospodarskih subjekata za saniranje tog otpada”, rekla je ministrica.
Dodala je da Ministarstvo formalno nije moglo ranije započeti s aktivnostima na lokaciji jer je riječ o prostoru koji je pod nadzorom istražnih tijela. Dopuštenje za formalno postupanje u dijelu koji je sada predmet natječaja, prema njezinim riječima, dobiveno je sredinom listopada 2025. godine. Nakon prve faze slijedi zahtjevniji dio sanacije, koji se odnosi na otpad pomiješan sa zemljom. Ministrica je navela da se ukupna količina otpada procjenjuje na više od 30 tisuća tona, odnosno između 30 i 35 tisuća tona, no naglasila je da je riječ o gruboj procjeni.
„Kad budu dostupne sve analize, moći ćemo znati preciznije. Naravno, kada budemo imali sve analize i kada to bude moguće, kao i u prethodnom slučaju, mi ćemo ih uz uvažavanje istrage i objaviti”, rekla je ministrica.
Na pitanje kada se mogu očekivati prvi kamioni koji će odvoziti otpad, ministrica je rekla da rok istječe 27. svibnja te da nakon toga slijedi obrada ponuda.
„Pod pretpostavkom da se netko javi na natječaj, rok za obradu svih ponuda i donošenje odluke je 90 dana. Ako bude zainteresiranih gospodarskih subjekata, a mi smo doista učinili sve što smo mogli da ih bude i bit ćemo u tome uporni, mogli bismo raditi na terenu, odnosno imati izabranog izvođača, negdje u ranu jesen”, rekla je Vučković.
Ministrica je govorila i o razlikama u analizama otpada. Navela je da Fond nije radio analizu, nego ju je naručio od ovlaštenog laboratorija, u ovom slučaju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Prema analizama kojima raspolaže Ministarstvo, udio klora je ispod jedan posto, dok je prema analizi koju je priložio gospodarski subjekt u zahtjevu za produljenje roka riječ o približno tri posto.
Komentirajući stanje voda, ministrica je rekla da se prate površinske i podzemne vode te kvaliteta vode za piće.
„U ovom trenutku, koliko je meni poznato i prema podacima koje dobivam od instituta, stanje voda je dovoljno ispod graničnih vrijednosti. Tu treba biti jako oprezan”, rekla je ministrica.
Ministrica Vučković osvrnula se i na najavljene izmjene Zakona o gospodarenju otpadom. Rekla je da su izmjene pripremane kako bi se unaprijedile odredbe koje se odnose na nadzor i kretanje otpada u prekograničnom prometu, ali i kako bi se dodatno sagledali procesi izdavanja dozvola i uveli novi kontrolni mehanizmi na lokalnoj razini.
„Sada se priprema završena verzija nacrta koji će uskoro biti upućen u Vladu. S obzirom na dodatne izmjene koje smo pripremili u međuvremenu, razmišljamo o jednom dodatnom savjetovanju kako bismo prezentirali koje smo još dodatne izmjene napravili nakon provedenog postupka savjetovanja s javnošću”, rekla je ministrica. Dodala je da je pripremljen i novi nacrt sporazuma o suradnji s Carinskom upravom Ministarstva financija i Državnim inspektoratom Republike Hrvatske, s ciljem smanjenja mogućnosti ilegalnog prometa otpadom i unaprjeđenja sustava nadzora.
O sanaciji otpada govorio je i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Pojasnio je da se, prema dosadašnjim pretpostavkama, radi o otpadu pomiješanom sa zemljom na površini od oko 10.000 četvornih metara.
„Ako je prosječna dubina od tri do četiri metra, možemo pretpostaviti da se tu nalazi 30 do 40 tisuća kubika otpada. Pretpostavljamo da je on izmiješan sa zemljom, što je tehnički zahtjevno”, rekao je Đuroković.
Istaknuo je da se informacije razmjenjuju s nadležnim tijelima te da se u ovom trenutku ne mogu javno komunicirati svi podaci jer su dio postupaka koji još traju.
„Kada to bude moguće, kada budemo imali sve konkretne analize i podatke, onda ćemo moći točno ocijeniti i površinu i vrstu otpada, a naravno onda i tehnologiju sanacije te sanacijske troškove koji će to sve skupa pratiti”, rekao je Đuroković.
Govoreći o fazama sanacije, rekao je da se generalno govori o tri faze. Prva se odnosi na rasuti plastični opasni otpad koji je predmet postojeće javne nabave, druga na otpad koji se nalazi u vrećama, halama, zatvorenim prostorima i oko hala, a treća na zakopani otpad.
„U ovoj prvoj fazi nalazi se otprilike oko 3.500 tona opasnog plastičnog otpada”, rekao je Đuroković.
Dodao je da još nije poznato kamo će se otpad odvoziti jer to ovisi o ponudama gospodarskih subjekata, cijeni i načinu sanacije, ali se pretpostavlja da bi mogla biti riječ o energetskoj oporabi i vjerojatno izvozu.
