Čak 70 posto zaposlenih u Hrvatskoj razmišlja o promjeni posla ili ga aktivno traži, a predvodnici tog trenda su mladi. Pripadnici generacije Z sve češće odbijaju raditi u lošim uvjetima i za nedovoljna primanja, pokazujući jasnu promjenu u odnosu na ranije generacije.
Dvadesetdvogodišnja Nika Carević, koja radi kao voditeljica društvenih mreža u marketinškoj agenciji, ističe kako je uspjela pronaći posao kakav je priželjkivala. Privukla ju je prilika za rad s raznolikim klijentima i dinamično okruženje koje joj omogućuje razvoj i kreativnost.
Upravo takvo radno okruženje postaje standard koji mladi traže. Ako ga ne pronađu, ne ustručavaju se potražiti nove prilike. Prema riječima stručnjaka, generacija Z sve više inzistira na boljim uvjetima rada, većim plaćama i zdravijoj radnoj atmosferi.
“Dobro je da su se ljudi počeli zauzimati za sebe i više ne pristaju godinama ostajati na istoj plaći. Način rada naših roditelja pokazao se kao loš model”, ističe Sunčica Dulčić, voditeljica ključnih kupaca.
Podaci vodećih agencija za zapošljavanje potvrđuju ovu promjenu. Mladi zaposlenici danas otvorenije pregovaraju o plaći i često uspijevaju ostvariti bolje uvjete. Tako medijan bruto početne plaće za generaciju Z sa srednjom stručnom spremom iznosi gotovo 1700 eura, dok su milenijalci startali s manje od 1600 eura, a pripadnici generacije X s tek nešto više od 1200 eura.
Osim plaće, mladima su iznimno važni međuljudski odnosi i kvaliteta radne atmosfere. Poslodavci koji to prepoznaju ulažu u edukacije, timske aktivnosti i razvoj zaposlenika.
“Ključno nije samo zaposliti mlade, nego ih zadržati i razviti u ljude koji će preuzeti odgovorne pozicije”, naglašava vlasnica jedne marketinške agencije, dodajući kako ulaganje u zaposlenike dugoročno donosi rezultate.
Trend promjene poslova ne odnosi se samo na mlade. Istraživanja pokazuju da čak sedam od deset zaposlenika razmišlja o promjeni karijere. Ipak, mlađe generacije spremnije su na takve korake i lakše se odlučuju na promjene.
Istovremeno, podaci ukazuju i na trajni problem razlike u plaćama između muškaraca i žena. Bez obzira na razinu obrazovanja, muškarci u prosjeku zarađuju više, a razlike su posebno izražene u pojedinim industrijama, poput farmaceutske. Kao jedan od razloga navodi se prekid karijere kod žena tijekom osnivanja obitelji.
Unatoč tome, ohrabruje podatak da je među generacijom Z razlika u plaćama najmanja, što upućuje na moguće pozitivne promjene u budućnosti tržišta rada.
